Već drugi put odgodili suđenje: Mijo Bursić završio u bolnici?

Na Županijskome sudu u Karlovcu ponovno je zbog nedolaska na raspravu hospitaliziranog prvookrivljenika Mije Bursića odgođen početak suđenja za gospodarske zloporabe iz 1999. godine bivšim članovima uprave Karlovačke banke Bursiću, Sandri Cvitešić i Danku Seiteru te poduzetniku Zdravku Pašaliću.

Rasprava je najavljena za 9. svibnja, a Bursić će na nju biti doveden uz tzv. dovedbeni nalog ako izostanak ne opravda valjanom medicinskom dokumentacijom, rekla je sutkinja Elma Kaleb Mamić.

Razlog prve odgode 18. ožujka bilo je traženje izuzeća sudaca i tužitelja, no te su zahtjeve kao neosnovane odbili i Vrhovni sud i DORH, a danas je supruga prvooptuženoga Mije Bursića elektroničkom poštom dostavila sudu obavijest da je Bursić hitno hospitaliziran na odjelu neurologije KBC-a Sestara Milosrdnica u Zagrebu.

Na molbu da komentira ponovno odgađanje rasprave, u okolnostima u kojima apsolutna zastara nastupa 24. lipnja ove godine, županijski državni odvjetnik Mladen Krajačić rekao je za Hinu kako primjedaba na postupanje sutkinje nema jer po Zakonu o kaznenim postupku suđenje ne može početi ako nema svih okrivljenika, a predmet se može razdvojiti, ali ne na prvoj raspravi i ne dok se ne provjeri zdravstveno stanje okrivljenika.

"Zakon treba mijenjati, ali on je takav kakav je, zahtijeva nazočnost svih okrivljenika u trenutku kada rasprava počinje, ali ako je izostanak neopravdan, sud može tražiti prisilno dovođenje, čime je sutkinja priprijetila, a može se odrediti i istražni zatvor s privođenjem na rasprave", rekao je Krajačić i dodao da je "i zakazivanje rasprava dosad bilo maksimalno žurno".

Na pitanje ne znači li nova odgoda rasprave za još mjesec dana da će taj predmet pasti u zastaru jer se 24. lipnja navršava 20 godina od navodnog počinjenja kaznenog djela, Krajačić je odgovorio kako još ništa nije sto posto sigurno.

Ako se uspije završiti prvostupanjski postupak, rok zastare produžava se za još dvije godine, što je onda konačni rok zastare, no je li moguće u ovom predmetu doći do prvostupanjske presude, uz zakon kakav jest, to je sada samo u fazi špekuliranja, rekao je Krajačić. Objasnio je dodatno da okrivljenici nerijetko zlorabe zakonske ovlasti, no u slučaju trajnije opravdane spriječenosti okrivljenika, zbog zaštite prava okrivljenika, u skladu sa svim potpisanim konvencijama, on se može proglasiti raspravno nesposobnim i tada sudu preostaje samo razdvajanje postupka da bi se sudilo raspravno sposobnim okrivljenicima.

U ovom predmetu Vrhovni sud sam je odlučio o potvrđivanju optužnice jer je karlovačko Optužno vijeće od 2011. do 2019. stalno od Županijskoga državnog odvjetništva tražilo neke dopune i dorade te je dva puta odbilo potvrditi optužnicu, no na ponovljenu žalbu tog odvjetništva Vrhovni sud nije predmet vratio na odlučivanje Optužnom vijeću, nego je u rujnu prošle godine sam potvrdio optužnicu uz obrazloženje da nije bilo osnove za njezino odbacivanje.

 "Prvi sam put u karijeri vodio na ovom predmetu da Vrhovni sud presiječe i sam potvrdi optužnicu na temelju naših žalbi, ali je zbog dva odbacivanja i prethodnih višekratnih zahtjeva Optužnog vijeća za doradama prošlo puno vremena i sada prijeti zastara", zaključio je Krajačić.

Prema optužnici, gospodarske zloporabe u tom predmetu odnose se na otpis pola iznosa rizičnog kredita poduzetniku Zdravku Pašaliću, koji odgovara za poticanje na zloporabe, čime su okrivljenici oštetili Karlovačku banku za 13,4 milijuna kuna.

Sutkinja Kaleb Mamić zaključila je na prvom ročištu 18. ožujka u zapisniku da je sud anonimno primio tonski zapis sjednice Nadzornog odbora Karlovačke banke iz 1999. godine, koji je, kako tvrde okrivljenici, jednoglasno potvrdio odluke okrivljene bivše uprave o otpisu pola duga klijentu Zdravku Pašaliću.