UŽIVO Rusi i dalje napadaju! Vance: EU će morati ponijeti lavovski dio tereta za sigurnost

Rusija nastavlja izvoz nafte u Indiju usprkos američkim carinama

Rusija i dalje isporučuje naftu, naftne derivate i ugljen u Indiju usprkos dodatnim kaznenim carinama koje je američki predsjednik Donald Trump uveo Indiji početkom kolovoza, izjavio je prvi potpredsjednik ruske vlade Denis Manturov.

"I dalje isporučujemo gorivo, uključujući sirovu naftu i naftne derivate te termalni i koksni ugljen", izjavio je Manturov na otvaranju plenarne sjednice Rusko-indijske međudržavne komisije za trgovačku, gospodarsku, znanstvenu, tehnološku i kulturnu suradnju, prenosi Interfax.

Manturov je istaknuo i snažan potencijal za proširenje izvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Indiju, a dvije države već surađuju na projektima razvoja proizvodnje ugljikovodika.

Kako bi osnažile partnerstvo, Rusija i Indija planiraju zajednički razvoj Sjeveroistočnog prolaza, dodao je Manturov.

Sjeveroistočni prolaz, koji obuhvaća i sjeverni morski put, proteže se duž ruske obale Arktičkog oceana. Taj se put trenutno smrzava tijekom zime, a njime bi se mogle prevoziti sirovine.

Rusija je glavni indijski dobavljač nafte od lipnja 2022., navodi Interfax. U svibnju ove godine Rusija je isporučila 40 posto ukupnog obujma indijskog uvoza nafte, oko 9 milijuna tona, uz udio od 39 posto prema vrijednosti isporuka. U 2024. Indija je uvezla ukupno 240,54 milijuna tona sirove nafte, a od toga je 36,4 posto isporučeno iz Rusije.

I indijska potrošnja LNG‑a ubrzano raste. Tako je u 2024. indijski uvoz tog energenta u 2024. poskočio za 26 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 27,87 milijuna tona. Najveći dobavljač LNG‑a u 2024. bio je Katar s udjelom od 41 posto u ukupnom indijskom uvozu, a slijedi SAD s udjelom od 19 posto, prenosi Interfax.

Početkom kolovoza američki predsjednik povećao je carine na uvoz indijske robe u SAD s 25 na 50 posto, opravdavajući taj potez trgovinskim vezama New Delhija s Moskvom.

Prema navodima medija, Indija je na uvođenje carina odgovorila ograničavanjem uvoza nafte iz Rusije.

Mađarska se i dalje nudi kao domaćin mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine

Mađarska se već dvaput ponudila da bude domaćin mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, a ta ponuda i dalje stoji, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u podcastu emitiranom na Facebooku u četvrtak.

Szijjarto je reagirao na napise da Bijela kuća razmatra mađarsku prijestolnicu Budimpeštu kao mjesto mogućeg trilateralnog sastanka između predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija.

Američka tajna služba priprema se za samit u Mađarskoj, a Budimpešta se pojavila kao prvi izbor za Bijelu kuću, izvijestio je Politico u utorak.

"Ako nas budu trebali, spremni smo osigurati odgovarajuće pravedne i sigurne uvjete za takve mirovne pregovore. Drago nam je ako možemo doprinijeti uspjehu mirovnih napora", rekao je mađarski diplomat u dnevnom podcastu u kojem su gostovali članovi vlade.

Ministar vanjskih poslova demantirao je medijske izvještaje objavljene u utorak, uključujući Reuters i Bloomberg, da je američki predsjednik Donald Trump nazvao mađarskog premijera Viktora Orbana kako bi razgovarali o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji nakon samita s ukrajinskim predsjednikom i europskim čelnicima u ponedjeljak.

"Želim jasno reći da nije bilo takvog poziva. Nije ga bilo. Točka", rekao je Szijjarto.

Međutim, dužnosnik Bijele kuće rekao je da su Trump i Orban u ponedjeljak razgovarali o pregovorima Ukrajine s Europskom unijom o pridruživanju tom političkom bloku, kao i o mogućnosti da Budimpešta bude domaćin razgovora između Putina i Zelenskija.

Rusija napala zapad Ukrajine, jedna osoba poginula i desetak ozlijeđenih

U velikom ruskom napadu dronovima i raketama pogođeno je u četvrtak ujutro nekoliko gradova u zapadnoj Ukrajini, pri čemu je jedna osoba poginula u Lavovu, a u regiji više od deset osoba je ozlijeđeno, objavile su lokalne vlasti.

„Jedna je osoba poginula, a dvije su ozlijeđene u kombiniranom napadu dronom i krstarećim raketama u Lavovu“, najvećem gradu u zapadnoj Ukrajini, rekao je Maksim Kozitskij, načelnik regionalne vojne uprave u ranom izvješću na Telegramu.

„Deseci stambenih zgrada su oštećeni“, dodao je.

U Mukašenku je u napadima ozlijeđeno 12 osoba, od kojih je pet hospitalizirano, priopćilo je gradsko vijeće Zakarpatje na svojoj Facebook stranici.

Igor Poliščuk, gradonačelnik zapadnog grada Lucka, također je na Telegramu izvijestio o „napadima dronom i raketama“, ali nije izvijestio da je itko ozlijeđen.

Zapadna Ukrajina rjeđe je meta ruskih napada nego istok i jug zemlje, gdje ruske trupe nastavljaju napredovati.

Rusko ministarstvo obrane izvijestilo je o uništavanju „49 ukrajinskih dronova“ u nekoliko regija rano u četvrtak.

Ukrajinske zračne snage priopćile su da je Rusija u noćnim napadima na zemlju koristila 574 drona i 40 raketa te da su oborile 546 dronova i 31 raketu.

Napadi u Ukrajini i Rusiji nastavili su se posljednjih dana unatoč intenzivnim diplomatskim aktivnostima usmjerenim na okončanje sukoba izazvanog 2022. ruskom invazijom na Ukrajinu.

Europski saveznici Ukrajine okupili su se oko ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija tijekom posjeta Bijeloj kući u ponedjeljak nakon sastanka između Donalda Trumpa i njegova ruskog kolege Vladimira Putina na Aljasci prošli tjedan.

Američki potpredsjednik J. D. Vance izjavio je da će europske zemlje morati ponijeti "lavovski dio" tereta po pitanju ukrajinskih sigurnosnih jamstva.  

"Ne mislim da bismo mi trebali nositi taj teren. Mislim da bismo trebali biti od pomoći po pitanju zaustavljanja rata i ubijanja. No, trebali bismo očekivati, a predsjednik to zasigurno očekuje, da Europa odigra vodeću ulogu", izjavio je Vance u emisiji "The Ingraham Angle" u programu televizijskog kanala Fox News.

"Bez obzira o kojem će se obliku raditi, Europljani će morati ponijeti lavovski dio tereta", dodao je američki potpredsjednik.