Trump je misteriozno poručio da će svijet uskoro vidjeti koliko je daleko spreman ići po pitanju Grenlanda. U Kopenhagenu razmatraju o slanju još 1000 vojnika na arktički otok koji bi mogao promijeniti svijet
UŽIVO Šef NATO-a o krizi oko Grenlanda: 'Radim iza kulisa na tome. Moramo zaštititi Arktik'
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je u srijedu da neće javno komentirati napetosti između Sjedinjenih Država i njihovih europskih saveznika zbog zahtjeva predsjednika Donalda Trumpa za preuzimanjem Grenlanda.
"Možete biti uvjereni da na tom pitanju radim iza kulisa, ali ne mogu javno", rekao je Rutte tijekom panel rasprave na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
"Predsjednik Trump i drugi čelnici su u pravu. Tamo moramo učiniti više. Moramo zaštititi Arktik od ruskog i kineskog utjecaja", kazao je.
"Radimo na tome i osiguravamo da ćemo zajednički braniti arktičku regiju."
Saveznici u NATO-u ne bi smjeli dopustiti da ih napetosti oko Grenlanda odvrate od potrebe za obranom Ukrajine, poručio je Rutte.
"Fokus na Ukrajinu trebao bi biti prioritet jer je to presudno za europsku i američku sigurnost", rekao je Rutte.
"Uistinu sam zabrinut da ne izgubimo fokus i da u međuvremenu Ukrajinci neće imati dovoljno presretača da se obrane."
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu stiže u švicarski Davos gdje će vrlo vjerojatno eskalirati svoje izjave o težnji da preuzme Grenland, prenosi Reuters.
Trump je u utorak napunio prvu godinu svog drugog mandata u Bijeloj kući. Očekuje se da će na skupu Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u alpskom gradu svojim dolaskom zasjeniti sva druga događanja.
Američki ministar financija Scott Bessent u srijedu je rekao da je Trumpov dolazak u Davos, gdje bi se trebao obratiti svjetskim čelnicima, kasniti oko tri sata. Američki predsjednik je u utorak navečer morao zamijeniti zrakoplov nakon što je posada otkrila „manji problem sa strujom” nedugo nakon polijetanja.
Trump je na konferenciji za medije u utorak najavio da će u Davosu imati sastanke na temu Grenlanda te je izrazio optimizam da će se u konačnici postići dogovor o tom autonomnom teritoriju koju pripada Danskoj.
"Mislim da ćemo pronaći rješenje s kojim ćemo i mi i NATO biti jako sretni. Trebamo otok iz sigurnosnih razloga. Trebamo ga za nacionalnu sigurnost", rekao je, ponavljajući pritom da Sjevernoatlantski savez ne bi bio jak bez SAD-a.
Upitan kako planira preuzeti Grenland, Trump je novinarima odgovorio da će „to saznati”.
U danima uoči dolaska u Davos Trump nije odustajao od svojih tvrdnji o Grenlandu, ponavljajući da bi ga mogli osvojiti Kina ili Rusija. Europskim zemljama koje su stale na stranu Danske zaprijetio je carinama.
Ohrabren svrgavanjem venezuelanskog diktatora Nicolasa Madura s vlasti i preuzimanjem naftnog sektora te zemlje, Trump sada govori i o potencijalnom djelovanju protiv Kube, Kolumbije, pa i Irana, prenosi Reuters. Nije odbacio da će Grenland osvojiti vojnim putem.
Izvori upoznati sa situacijom ranije su rekli Reutersu da su Trumpovi napori u svrhu preuzimanja Grenlanda povezani s njegovom željom za stavranje snažne ostavštine s proširenjem američkog teritorija, najvećem od 1959., kad su pod Dwightom Eisenhowerom 49. i 50. savezna država postale Aljaska i Havaji.
Trump će se obratiti skupu u Švicarskoj u srijedu, a Bijela kuća je najavila da će govoriti o inicijativama za smanjivanje troškova stanovanja i o svojoj „ekonomskoj agendi koja je dovela SAD do svjetskog vodstva u gospodarskom rastu”. Naglasit će da SAD i Europa moraju napustiti politike koje su dovele do ekonomske stagnacije.
Predsjednik SAD-a u Davosu će se sastati s čelnicima Švicarske, Poljske i Egipta, priopćio je njegov ured. U četvrtak će predsjedati ceremonijom osnivanja odbora za mir, skupine koju je osnovao radi nadzora mira u Gazi i obnove te razorene palestinske enklave, no za koju analitičari vjeruju da je zamišljena kao dugotrajnije tijelo, svojevrsna alternativa Ujedinjenim narodima.
Trump se u Washington vraća kasno u četvrtak, piše Reuters.
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je uvođenjem novih carina protiv osam saveznika koji se protive njegovim zahtjevima za preuzimanje kontrole nad Grenlandom.
Planira uvesti carine od 10 posto Ujedinjenom Kraljevstvu, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Finskoj na „svu i svaku robu” ako se usprotive njegovom predloženom preuzimanju Grenlanda.
Trump je rekao da bi carine stupile na snagu 1. veljače te da bi se do 1. lipnja povećale na 25 posto.
Francuska zatražila vježbe NATO-a na Grenlandu
Francuska je zatražila održavanje vježbe NATO-a na Grenlandu i spremna je u njoj sudjelovati, priopćio je u srijedu ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Vijest o tom zahtjevu dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump u srijedu stiže u Davos u Švicarskoj, gdje će vjerojatno iskoristiti Svjetski gospodarski forum kako bi dodatno pojačao pritisak za preuzimanje Grenlanda, unatoč europskim prosvjedima, u onome što se opisuje kao najveće narušavanje transatlantskih odnosa u zadnjih nekoliko desetljeća.
Govoreći u Davosu u utorak, Macron je rekao da Europa neće popuštati nasilnicima niti biti zastrašena, oštro kritizirajući Trumpove prijetnje uvođenjem visokih carina ako Europa ne dopusti da Sjedinjene Države preuzmu Grenland.
Francuski predsjednik svoj je govor održao nakon što je Trump zaprijetio visokim carinama na francusku proizvodnju vina i šampanjaca te objavio njihovu privatnu korespondenciju, prekršivši time nepisano pravilo diplomatske diskrecije.
Trump je uvođenje carina za osam europskih država, uključujući Francusku, najavio u subotu. Na snagu će stupiti 1. veljače ako se SAD-u ne dopusti da preuzme Grenland, što su europske države prozvale ucjenom.
„Beskrajna akumulacija” američkih carina je „suštinski neprihvatljiva”, poručio je Macron iz švicarskog alpskog gradića, „posebice kad se one koriste kao sredstvo protiv teritorijalnog suvereniteta”.
Trump je Parizu zamjerio i neodlučnost oko uključivanja u njegov predloženi odbor za mir, novo međunarodno tijelo pod njegovim vodstvom. Francuska je izrazila zabrinutost oko utjecaja takvog odbora na ulogu Ujedinjenih naroda. Trump je u odbor pozvao većinu svjetskih čelnika, pa i predsjednike Rusije i Bjelorusije, Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka.
Upitan kasno u ponedjeljak o Macronovu stavu prema odboru, Trump je zaprijetio carinama od 200 posto na francuska vina i šampanjce nakon čega će se „on pridružiti” iako „ne treba”.
Nekoliko sati kasnije Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio snimku zaslona s Macronovom porukom u kojoj francuski čelnik između ostalog piše i da „ne razumije” što američki predsjednik pokušava s Grenlandom.
Čelnici NATO-a upozorili su da bi Trumpova strategija vezana uz Grenland mogla uzdrmati savez. Trump je Grenland također povezao sa svojim bijesom zbog toga što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.
Trumpa po dolasku u Davos čeka i snažan diplomatski pritisak. Nakon višednevnih prijetnji zbog Grenlanda, najviši europski dužnosnici planiraju iskoristiti samit kako bi spriječili daljnju eskalaciju krize koja je uznemirila kontinent i dovela u pitanje budućnost transatlantskog savezništva, piše CNN.
Prema izvorima upoznatima s razgovorima, europska inicijativa ima dva cilja: kratkoročno deeskalirati napetosti nakon Trumpove najave uvođenja carina saveznicima koji se protive njegovu zahtjevu za „potpunom i totalnom kontrolom“ Grenlanda, te dugoročno pokušati odvratiti američkog predsjednika od same kampanje usmjerene na danski teritorij. Zabrinutost je tolika da su, iza zatvorenih vrata, i pojedini članovi Trumpova okruženja izrazili nelagodu zbog retorike te počeli tražiti izlaznu strategiju.
Kao moguća rješenja razmatra se proširenje postojećih sporazuma koji SAD-u već omogućuju vojnu prisutnost na Grenlandu, uz dodatne sigurnosne, gospodarske i komercijalne aranžmane. Takav ishod mogao bi uključivati i ceremoniju potpisivanja, koja bi Trumpu omogućila da javnosti predstavi diplomatski uspjeh. U opticaju je i prijedlog stavljanja Grenlanda pod Sporazum o slobodnom udruživanju (Compact of Free Association), model koji SAD već primjenjuje s Palauom, Maršalskim Otocima i Saveznim Državama Mikronezije.
Paralelno se spominje i mogućnost ponovnih pregovora o sporazumu iz 1951. godine između SAD-a, Danske i Grenlanda, s ciljem jasnog isključivanja kineskih ulaganja na otoku. Iako Danska zasad ne pokazuje spremnost na ustupke po pitanju suvereniteta, izvori navode da su unutar Trumpove administracije proteklih tjedana postojale i ozbiljne rasprave o prijedlogu kupnje Grenlanda.