Uzbuna u Sl. Brodu! Roj pčela zavladao gradom: 'Klimatske promjene na njih jako utječu'

Pozvale su me hitne gradske službe i rekli su mi da je u centru Slavonskog Broda roj pčela koji treba preseliti. Naš OPG je opremljen za takve intervencije, a imamo i 14-godišnje iskustvo bavljenjem pčelarstvom. Ispričao nam je to Mišo Šaravanja, pčelar iz Slavonskog Broda. On je jučer u središtu grada uspješno preselio roj koji je uplašio građane.

Šaravanju su pozvali nakon što je zabrinuti prolaznik nazvao Službu 112.

'PČELE SMO POKLONILI'

- Po dolasku na mjesto gdje su viđene pčele vidjeli smo veliki roj. Skidao sam ga u tri navrata jer je se bio raširio na tri grane. Sve dok matica nije skinuta u košnicu ni one nisu ulazile. Tek kada je ona ušla i počela ih dozivati one su poput poslušnih vojnika ulazile u novi dom. To je za njih bio privremeni novi dom, jer su samo nekoliko sati ranije otišle su iz košnice u kojoj su se izlegle. Stara matica ih je povela jer je ostavila mjesto mladim maticama. I od njih će u košnici ostati samo jedna, jer mjesta za dvije matice nema. Roj koji sam skinuo dao sam prijatelju pčelaru koji je prošlu zimu ostao bez većeg broja pčela - rekao nam je Mišo Šaravanja.

Dodaje kako je hvatanje roja zanimljiv posao.

- Ljudi su prolazili, iskreno malo su se plašili, jer to ne vide često. Pčele su uglavnom bile zaokupljene time kako da zaštite maticu, nije im padalo na pamet napasti, ali nikad se ne zna, dovoljno je da ubode nekoga tko je alergičan na pčelinji otrov i eto problema. Ako primijetite roj, svakako pozovite Službu 112, oni će nas i mi ćemo to riješiti - rekao je Šaravanja.

KLIMATSKE PROMJENE

Ovaj iskusni pčelar uvjeren je da klimatske promjene utječu na ponašanje pčela.

- Ove klimatske promjene na njih jako utječu. Rojenje jest uobičajeno, ali imam dojam da je malo zakasnilo, uglavnom zbog hladnog proljeća, čestih kiša i nedostatka cvjetnog nektara i peludi. Mojim kolegama su ugibala cijela legla jer nisu imala dovoljno peludi, a zna se da je ona osnova za ishranu mladih pčela. I ja sam smanjio broj košnica, za 50 posto. Uz sve nevolje s kojima se susreću pčele i pčelari, neodgovorno se odnose prema njima. Pojedinci nabavljaju ilegalno pesticide u Bosni i Hercegovini, prskaju u svako vrijeme, ne obaziru se na to da li je u tijeku cvjetanje i što će biti sa pčelama. Postoje sredstva na biljnoj bazi, koja ne nanose štetu pčelama, ali to njima ne odgovara jer bi trebalo ponoviti tretman, a to košta. Ovako će nas zbog toga sve koštati - kaže Šaravanja.

Brođani se sjećaju i ranijih godina kad se nitko nije bavio odbjeglim rojevima pčela koje su zauzimale stabla u centru grada. Tako je prije nekoliko godina u jednoj staroj žalosnoj vrbi u glavnom brodskom parku bio roj pčela. Nakon što se vrba tijekom nevremena srušila, pčelari su pronašli više od stotinu kilograma meda.