Utrka za Pantovčak: Potpora Kolindi pada, izazivačima raste

Nakon objave rezultata istraživanja CRO Demoskop o rejtingu stranaka i političara RTL ekskluzivno, u suradnji s Promocijom plus, donosi istraživanje o preferencijama kandidata u utrci za Pantovčak. Rezultate donosi i analizira Damira Gregoret.

Grabar-Kitarović pada, izazivači rastu

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje najbolje stoji, ali pada, dok glavni izazivači rastu! Da se predsjednički izbori održavaju sada, Kolindu Grabar Kitarović zaokružilo bi najviše birača - 29,3 posto (prema 30 posto u srpnju). No, potpora joj pada treći mjesec zaredom, a od lipnja do kolovoza izgubila je pet postotnih poena. 

U istom razdoblju rastu i Zoran Milanović i Miroslav Škoro. Zorana Milanovića sada bi zaokružilo 24,8 posto ispitanika (prema 22,3 posto u srpnju), 5 postotnih poena više nego u lipnju, oko 2 posto više nego u srpnju. Isti rast od lipnja do kolovoza bilježi Miroslav Škoro, sada je na 18,5 posto potpore (prema 17,8 posto u srpnju). 

Bivši sudac, sada europarlamentarac Mislav Kolakušić, koji želi biti i predsjednik, bilježi pad potpore od dva postotna poena. Bira ga 12 posto ispitanika (prema 13,9 posto u srpnju). Potpora Ivanu Pernaru, koji je napustio Živi zid i osnovao svoju stranku, nešto raste - bira ga 3 posto birača (prema 2,8 posto u srpnju). Nakon raspada stranke i loših rezultata na EU izborima Dalija Orešković najavila je da i ona želi na Pantovčak, u tome ju podupire samo 1,4 posto ispitanika. 

Još manju potporu ima kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović - 0,9 posto (prema 2,1 posto u srpnju). Bivši član MOST-a i ministar iz njihove kvote Vlaho Orepićje na 0,6 posto. Tomislav Panenić - pola posto (prema 1,5 posto u srpnju). Ostalih je 1,4 posto, a neodlučnih, unatoč velikom broju kandidata, 7,6 posto.

U drugom krugu Grabar-Kitarović bolje stoji u srazu s Milanovićem nego sa Škorom

Kada se pogleda drugi krug, Kolinda Grabar-Kitarović bolje stoji u srazu sa Zoranom Milanovićem. 

Da se u drugom krugu suoče aktualna predsjednica i bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović pobijedila bi Kolinda Grabar-Kitarović. Nju bira 53,1 posto ispitanika (prema 53,9 posto u srpnju), a Milanovića 42,4 posto (prema 41,7 posto u srpnju). No, i ovdje u protekla tri mjeseca predsjednici potpora pada, a Milanoviću raste. U tom razdoblju smanjuje se i broj neodlučnih, sada ih je 4,5 posto, nedovoljno da u ovom trenutku promijene pobjednika, ali trend pada kod aktualne predsjednice je jasan. 

Pogotovo u srazu s Miroslavom Škorom. Bolje stoji, nadomak je pobjedi, bira ju 50 posto ispitanika, ali i to je četiri postotna poena manje nego u srpnju (53,9 posto), a 7 manje nego u lipnju. Škoru bira 44,9 posto ispitanika, 7 postotnih poena više nego prošlog mjeseca (38,1 posto), gotovo 10 više u odnosu na lipanj! I ovdje se smanjio broj neodlučnih - sada ih je 5,1 posto. 

Ako bi se odlučili za Škoru, bilo bi to potpuno izjednačenje. Dodatak da su u ovakvom srazu SDP-ovi birači podijeljeni, ali nešto više ipak bira Grabar-Kitarović.

Milanović smanjuje prednost u srazu sa Škorom

Ako bi se u drugom krugu našli Milanović i Škoro, bolje stoji Škoro, ali takav je sraz prava mrtva trka. Miroslava Škoru zaokružilo bi 47,9 posto ispitanika (prema 51,6 u srpnju), Zorana Milanovića 46,5 posto (prema 44,4 posto u srpnju). Neodlučni bi odlučili pobjednika, a njih je 5,6 posto. Od prošlog mjeseca Škoro je izgubio gotovo 4 postotna poena, a Milanović dobio 2. 

Očekivano, HDZ-ovi birači znatno bi češće zaokružili Škoru, baš kao i birači aktualne predsjednice, no četvrtina njezinih ipak radije bira Milanovića. Bivši SDP-ov premijer privlačniji je od Škore biračima Mislava Kolakušića. 

Kako smo vidjeli, neki trendovi su jasni. Tek treba vidjeti kako će i hoće li na trendove, a onda i konačni rezultat utjecati to što je predsjednica upravo obilježavanje Oluje odlučila iskoristiti za najavu da želi drugi mandat. 

Napomena:

Istraživanje je provedeno od 31. srpnja do 3. kolovoza 2019. na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu sociodemografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77 % uz razinu pouzdanosti od 95 posto.