Hrvatska liječnička komora provela je istraživanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: nedostaje 300 obiteljskih liječnika, po sto ginekologa i pedijatara. Svi imaju previše pacijenata, a premalo vremena za njih
DRAMATIČAN APEL KOMORE LIJEČNIKA
'Uskoro pola milijuna Hrvata neće imati liječnika, radi 870 doktora starijih od 60 godina'
Čitanje članka:
3
min
Vrlo brzo, kroz koju godinu, pola milijuna stanovnika Hrvatske neće imati svog liječnika - upozoravaju iz Hrvatske liječničke komore koja je danas predstavila podatke iz drugog vala istraživanja "Studije hrvatskog liječništva 2024." Već sad nedostaje gotovo tristo obiteljskih liječnika, preko sto ginekologa i isto toliko pedijatara, a liječnici imaju svega par minuta vremena za svakog pacijenta jer su preopterećeni. Osim velikog broja pacijenata, pritišće ih i administrativni posao. Radi čak tristo liječnika starijih od 65 godina, na kojima počiva velik dio sustava.
- Prije tri godine je 650 liječnika u obiteljskoj medicini bilo starije od 60 godina, danas ih je 870. Primarna zdravstvena zaštita je devastirana, došli smo do kritične razine, što se odražava na čitav zdravstveni sustav, upozorava čelnik Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić. Jednako je u ginekologiji, pedijatriji, rade čak i liječnici stariji od 70, jer mladih nema dovoljno. U narednih pet godina, upozoravaju iz Komore, broj obiteljskih liječnika će dodatno drastično pasti.
U pet županija: Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Istarskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje najmanje dvadeset posto obiteljskih liječnika, dok u nekim županijama ginekologa nedostaje i preko pedeset posto, u Sisačko-moslavačkoj, primjerice, fali 80 posto ginekologa u odnosu na potreban broj. Čak i u Zagrebu nedostaje trećina ginekologa. Pedijatara svuda nedostaje od 20 do čak 50 posto, dok ih je u Sisačko-moslavačkoj 80 posto manje od potrebnog.
Premalo vremena za pregled beba
- Pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dnevno pregledaju prosječno 44 mala pacijenta i obave 25 konzultacija s roditeljima, kronično nas nedostaje pa skrbimo i za 50 posto više djece od propisanog standarda, ističe pedijatrica dr. Ilonka Artuković. Posebno zabrinjava činjenica da pedijatri, dodala je, nemaju dovoljno vremena za sistematske preventivne preglede djece, ali ni za temeljito zbrinjavanje bolesne djece, što povećava rizik od liječničkog propusta. Pedijatri prosječno imaju devet minuta za pregled beba i djece, što je i triput manje od vremena propisanog normativima. Od 240 specijalista pedijatrije, njih je 75 starije od 60 godina. Bez hitnih mjera, upozorava dr. Artuković, primarna pedijatrija u Hrvatskoj će se potpuno urušiti. Zbog premalo pedijatara u primarnoj zaštiti, roditelji odlaze na hitne prijeme bolnica, opterećujući onda taj sustav.
Ginekolog Marko Dragić upozorio je na jednako ozbiljnu situaciju među primarnim ginekolozima.
- U samo četiri županije manjak ginekologa je ispod dvadeset posto, drugdje je veći. Zbog manjak ginekologa, u svaku ordinaciju može biti upisano i devet tisuća pacijentica pa pregled, koji bi u nekim slučajevima trebao trajati 45 minuta, ne može biti duži od petnaest minuta. Primjerice, s pacijenticom od 19 godina koja ima policistične jajnike ja bih trebao razgovarati čitav školski sat, a pored tisuća i tisuća drugih pacijentica, mogu joj posvetiti pola sata manje, napominje Dragić.
"Nema više entuzijazma koji je održavao sustav"
Gotovo 80 posto liječnika nezadovoljno je vremenom provedenim s pacijentima, a gotovo 70 posto njih je izjavilo kako su unatrag godinu dana svakodnevno, ili više puta tjedno radili kako bi ispunili sve zahtjeve posla. U Domovima zdravlja 12 posto liječnika zbog previše posla nije išlo na godišnji, ili ga je rijetko koristilo. Jako im je teško pronaći zamjenu, jer velika većina umirovljenih liječnika također radi. U obiteljskoj medicini je 46 posto liječnika u umjerenom ili visokom riziku od "burnouta", pregorijevanja, pri čemu je ono izraženije kod liječnica nego kod liječnika. Svaki šesti liječnik obiteljske medicine i ginekologije izložen je verbalnom nasilju pacijenata.
- Tipičan radni dan obiteljske liječnice u domu zdravlja uključuje 32 pregleda, četrdeset konzultacija i još toliko kontakata mailom, telefonom, porukama, rekla je dr. Ines Balint, predsjednica Povjerenstva HLK za primarnu zdravstvenu zaštitu.
- Stanje se kontinuirano pogoršava. Sustav opstaje zahvaljujući entuzijazmu i žrtvi liječnika, no taj model više nije održiv, kazala je dr. Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK. Liječnici su, osim toga, ogorčeni i odnosom s HZZO-om, najviše zbog prevelikog administrativnog opterećenja koje im taj zavod nameće.
Prosječna plaća liječnika početnika u domu zdravlja iznosi oko 1.800 eura, dok je plaća specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti oko 2.500 eura netto.
HLK smatra da bi se gradovi i županije trebali još i aktivnije uključiti u privlačenje liječnika financijskim poticajima, osiguravanjem stanova, dok liječnike općenito treba administrativno rasteretiti. Komora smatra da treba smanjiti broj pacijenata na 1.500 po svakom obiteljskom liječniku, po pedijatru na 850, a po ginekologu na pet tisuća. Neki ginekolozi imaju sad upisano i deset tisuća žena.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
