Prijave u srednje škole do kraja tjedna, učenici najviše žele u gimnazije i kozmetičke škole

Uzbuđena sam zbog upisa, ali ne brinem. Odabrala sam nekoliko općih gimnazija, prva mi je VII., a na listu sam stavila još II. i Gornjogradsku gimnaziju. Nemam 5,0, ali imam dovoljno bodova, kaže nam Zagrepčanka Iva (14), koja ovo ljeto upisuje srednju školu. Završila je novozagrebačku osnovnu školu, zanimaju je jezici i planira ići na fakultet, pa joj je opća gimnazija bila logičan izbor.

Važno joj je, kaže, i što su sve ove škole u središtu Zagreba, ima direktan tramvaj do njih i putovanje do škole neće joj uzimati mnogo vremena. Budući srednjoškolci do kraja ovog tjedna mogu birati programe i škole koje žele upisati, a u ponedjeljak, 7. srpnja, u podne liste će se zaključati i svi će znati gdje se mogu upisati.

Više mjesta za gimnazije

Ove godine srednju školu upisuje 2000 učenika manje nego lani, malo je više gimnazijskih programa, strukovne srednje škole upisuju učenike prema novim kurikulima i u nova zanimanja, a devet zagrebačkih gimnazija provodi prijamne ispite, na kojima učenici mogu dobiti i do 10 dodatnih bodova.

To se pokazalo kako dobar filtar da najtraženije škole upišu i djeca koja kroz osnovnu školu nisu imala sve petice, a imaju dobro znanje. Prijamni za ove škole, ali i dodatne provjere za, primjerice, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, grafičke škole, tekstilne, provode se ovaj tjedan.

Prema podacima koje nam je jučer poslao CARNET, među gimnazijama najtraženije su VII., II. i Gornjogradska gimnazija u Zagrebu te II. i IV. gimnazija "Marko Marulić" u Splitu. Otkad se provode prijamni ispiti u dijelu gimnazija, pokazalo se da to utječe i na manji broj prijava djece u te škole. Ipak, broj bodova za te škole i dalje prelazi maksimalnih 80 za većinu djece koja su ih prijavila. To je posebno problematično za smjerove u koje upisuju malo učenika, primjerice prirodoslovno-matematički smjerovi u gimnazijama.

IZ VLADE MUK Trebaju li nam školovani ribari? Jedini ribarski srednjoškolski smjer u Hrvatskoj je ugrožen

Razgovarali smo s Ivkom Nevistić, prof., ravnateljicom mentoricom II. gimnazije u Zagrebu. Bodovni prag za njihovu gimnaziju je 73 boda, a ova je škola svako ljeto među najtraženijima.

- I ove sam godine očekivala velik interes, vrlo sam ponosna i zadovoljna jer to pokazuje da kao škola radimo dobar posao i da smo prepoznatljivi. Uveli smo i dodatne strane jezike, imamo dobru suradnju s roditeljima i dobre rezultate na maturi. Mi smo opća gimnazija, upisujemo jako puno učenika, 168, i nije nužno da djeca imaju sve petice. Mi nemamo prijamni ispit, no ove ćemo godine ozbiljno razmisliti da ga ipak uvedemo. Ima djece koja zaista dođu s peticama, no pokaže se da nemaju tu razinu znanja - kazala nam je prof. Nevistić.

Pitanje nejednakog vrednovanja u osnovnih školama muči mnoge srednjoškolske ravnatelje.

Petice nisu uvijek realne

- Osnovne škole nemaju iste kriterije vrednovanja, pa mislimo da to i nije loša opcija, da se da mogućnost učenicima koji nemaju sve petice da upišu školu koju žele. Nekada dijete s prosjekom koji nije 5,0 ima više predznanja i mislim da bi bilo dobro na nivou cijele države uvesti nacionalne ispite ili neki sličan uvjet za izjednačavanje učenika po ocjenama - kaže ravnateljica II. gimnazije.

“Malu maturu" priželjkuju mnogi ravnatelji u srednjim školama. Iako je Zagreb specifičan po tradiciji upisa gimnazija, pa je navala na te škole u glavnom gradu neusporediva s ostatkom države, činjenica je da djeca iz osnovnih škola ne dolaze s jednako vrijednim ocjenama. I dalje bilježimo "inflaciju" petica, 50% učenika u Hrvatskoj prolazi s odličnim, što definitivno nije realno stanje. To se vidi i na nacionalnim ispitima. Pa ipak, te i takve ocjene glavni su kriterij upisa srednjih škola.

POGLEDAJTE POPIS Budući srednjoškolci, pripazite: Za strukovnu školu treba vam zdravstvena potvrda!

- Iako druga područja nemaju ovakvu navalu i bore se za svako dijete, bilo bi nužno uvesti jedinstveno vrednovanje sve djece. To bi i učiteljima u osnovnim školama smanjilo pritisak pri ocjenjivanju, a osiguralo bi i roditeljima da vide realnu sliku mogućnosti svoje djece. Mi sad imamo i situaciju da djeca koja idu na prijamne ispite idu i na plaćene pripreme, što stvara još veći pritisak na sve - upozorava Ivka Nevistić.

Nova zanimanja

Zbog toga se ravnatelji nadaju kako će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ozbiljno početi razmišljati o tome da nacionalni ispiti ili neka druga vrsta "male mature" postanu obavezni za upis srednje škole. Pozitivan korak u smanjenju pritiska je i to što je povećan broj gimnazijskih smjerova, a i dio gimnazija povećao je kvote.

Vidi se to i na listi najtraženijih strukovnih škola, gdje su među prva tri mjesta zagrebačka Prva ekonomska škola i Druga ekonomska škola, koje su ove godine uvele gimnazijski smjer.

A što se tiče strukovnih škola, prema jučerašnjim podacima (koji se, podsjetimo, mijenjaju do dana upisa), najtraženija je Obrtnička škola za osobne usluge u Zagrebu. Ova škola ove je godine ostala bez dva iznimno tražena zanimanja - trogodišnjeg smjera pedikera i fotografa, zbog kurikularne reforme i uvođenja novih zanimanja.

Zagreb: Državno natjecanje u?enika strukovnih škola WorldSkills Croatia 2019 | Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Umjesto toga, uveli su četverogodišnji smjer kozmetičara, koji se pokazao vrlo primamljivim učenicima.

- Kozmetičar je bio tražen i prije, posebno otkad je postao četverogodišnji program. Imamo zaista velik interes učenika, jer sve one koji su htjeli pedikere usmjeravamo u taj smjer. U četverogodišnjem smjeru imamo puno jaču teoretsku nastavu, a osim toga, ukinuli smo bodovni prag, za razliku od lani. No javljaju nam se učenici s dobrim ocjenama, već sad je najniži broj bodova u kvoti 63, 64 boda. Jako puno naših kozmetičara radi i u privatnim poliklinikama, a u našoj školi dobivaju sjajnu stručnu podlogu - kaže nam ravnateljica, prof. Darinka Štampar Šmaguc.

Pedikeri se vraćaju

Od trogodišnjih zanimanja u ovoj školi ostali su samo frizeri.

- No pokazuje se sve više da je četverogodišnja škola, s prvim razredom koji je skroz teorijska nastava, puno bolja za učenike. Oni se u prvom razredu još prilagođavaju promjeni, novoj školi i okruženju, pa im ta četvrta godina jako puno znači, postaju znatno zreliji za ulazak u radni sektor. Stoga ih ne guramo u posao, to sve više žele i roditelji, a sve nam više učenica nakon trogodišnje frizerske škole upisuje zadnji razred kozmetičara. To je jednostavno bolje za njih - ističe ravnateljica.

Ova i druge škole s programima za osobne usluge, u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje, te obrtničkim komorama, rade na vraćanju smjera pedikera. Ti programi vjerojatno će se opet moći upisivati vjerojatno već od sljedeće godine.

Među ostalim strukovnim školama, već tradicionalno, učenike privlače turističko-hotelijerske škole, kao i medicinske.