U četiri godine 'izbrisano' je dva milijuna ljudi. Hrvatska je primila ranjene Ukrajince na liječenje. Zalažemo se za pravedni mir, kaže Plenković
ČETIRI GODINE BORBE
Ukrajinci se ne predaju, prkose Rusiji, bore se za svaki metar teritorija. 'Hrvati, hvala vam!'
Čitanje članka:
10
min
Niti nakon četiri godine krvoprolića, nažalost, ne vidi se kraj rata. Ostaje nam 'status quo', situacija je i dalje kakva je. Iako obje strane pregovaraju, to nema konačnu dozu ozbiljnosti. I dalje i Rusi i Ukrajinci smatraju da mogu vojno ostvariti svoje ciljeve.
Komentirao je tako četvrtu obljetnicu ruske invazije na Ukrajinu vojni analitičar Marinko Ogorec. Kao jedan od ruskih razloga za agresiju navedena je zaštita stanovništva na istoku Ukrajine koji pričaju ruski. Riječ je o strateški i industrijski važnom području Donbasa. Rusi ga žele cijelog pod svojom vlašću, zbog trilijardi dolara vrijednih sirovina, iako drže tek dio.
- Ako ga Ukrajinci predaju, kako to Rusi žele, to bi bilo ravno kapitulaciji zemlje - jasan je Ogorec.
Čak i izbori u Ukrajini, koje Rusi zazivaju i ustrajni su u tvrdnji da tu zemlju vodi nelegitimna vlast, Ogorecu nisu sporni.
- To je sve stvar ukrajinskog Ustava i zakona. Ako ih ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi raspisati, morat će ih prvo mijenjati. No pitanje je koliko bi oni bili pravedni. Stanovništvo mu je raseljeno, po bojištu, tko bi to nadzirao? I da izbori nisu sporni, vjerujem da bi Rusi već pronašli neki razlog za kompromitaciju Ukrajine - kaže Ogorec.
Dovoljno je strašna činjenica da se ukupan broj poginulih, ranjenih i nestalih ruskih i ukrajinskih vojnika približava brojci od dva milijuna. Objavila je to najnovija studija washingtonskog think-tanka Center for Strategic and International Studies (CSIS).
Pobili graničare
Rusija je, prema procjenama, izgubila gotovo 1,2 milijuna vojnika, dok su ukrajinski gubici blizu 600.000. Autori napominju kako brojka nije konačna, jer rat i dalje traje bez jasnog trenutka kad bi moglo doći do primirja.
- Nijedna velika sila nije pretrpjela ovakve gubitke od Drugog svjetskog rata. Današnji rat produljuje se bez strateške jasnoće i legitimnosti - navodi se u analizi.
Podsjetimo, u noći na 24. veljače 2022. svijet je počeo gledati prve prizore ruske invazije na Ukrajinu. Bilo je nešto iza četiri sata ujutro kad su se na društvenim mrežama pojavile dramatične objave: "Predstraža Kalančak je napadnuta. Ukrajinski vojnici i civili bježe". Jedna od prvih fotografija prikazivala je ukrajinskog graničara kako trči s kontrolne točke na jugu zemlje. Snimila ga je nadzorna kamera u trenutku dok je pokušavao pobjeći s položaja koji je bio pod napadom. On i još trojica pripadnika granične policije ubijeni su ubrzo nakon što su te scene zabilježene.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:14
U tim trenucima još se nagađalo je li riječ o izoliranom incidentu ili početku velikog sukoba. No sumnje su se ubrzo raspršile. Nekoliko sati kasnije ukrajinska državna granična služba objavila je snimku kolone ruskih vojnih vozila koja prelaze granicu. Snimka je geolocirana u blizini prijelaza Kalančak, između Ukrajine i anektiranog Krima. Tenkovi i oklopna vozila kretali su se prema ukrajinskom teritoriju, a rat je počeo.
Tog prvog dana cijelu su Ukrajinu zasule brojne rakete, posebno glavni grad Kijev. Ruske snage krenule su iz Bjelorusije prema centru, iz Rusije prema Harkivu i Donbasu te s Krima prema jugu. Plan je bio brzi slom Ukrajine i politička promjena u Kijevu.
Predsjednik Volodimir Zelenski ostao je u glavnom gradu, a bitka za Kijev postala je prva velika prekretnica u ratu. Borbe oko aerodroma Hostomel, zaustavljena ruska kolona sjeverno od grada i snažan otpor ukrajinskih snaga srušili su plan o brzom zauzimanju prijestolnice, iako su ruski propagandisti najavljivali da će sve trajati tri dana.
Nakon povlačenja ruskih trupa iz okolice Kijeva, u Buči i drugim mjestima otkrivene su masovne grobnice i tijela civila na ulicama. Fotografije i svjedočanstva o pogubljenjima, mučenjima i prisilnim nestancima izazvali su šok u svijetu.
Zahvala Hrvatima
Ukrajina i brojne zapadne države događaje nazivaju ratnim zločinima i masakrom nad civilima, dok Moskva optužbe odbacuje. Buča postaje simbol brutalnosti rata i dodatno učvršćuje međunarodnu potporu Ukrajini.
Ukrajinske vlasti otkrile su da su tisuće djece s okupiranih teritorija prebačene u Rusiju ili na područja pod ruskom kontrolom, često bez pristanka roditelja, uz promjenu identiteta i ubrzane postupke posvajanja. To je postalo jedno od najosjetljivijih pitanja rata i predmet međunarodnih istraga. O povratku te djece pregovara se i danas, a Rusi ih koriste kao "ucjenu za pregovaračkim stolom".
Hrvatska je od početka agresije dala podršku Ukrajincima. Ona se nastavila kroz brojnu humanitarnu, civilnu, pa i vojnu pomoć. Ukrajinci su posebno cijenili to što hrvatska ambasada nije povukla svoju veleposlanicu Anicu Djamić. Ostala je u glavnom gradu unatoč raketiranju, za razliku od diplomata drugih zemalja.
- Grad je zapravo prazan jer je preporučeno da se ljudi ne kreću. Dakle, da ostaju u svojim domovima ili siđu u svoja skloništa kad se oglasi uzbuna. U dućanima se sad već vidi nestašica. U nekim prodavaonicama ne možete plaćati karticama - rekla nam je tad Djamić, koja se svim silama borila za sigurnu evakuaciju Hrvata u toj zemlji koju je zahvaćao rat.
Jučer je u Kijev, na obilježavanje obljetnice, otišao i sam premijer Andrej Plenković u pratnji ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Djamić ih je dočekala na kolodvoru.
- Danas boravimo u Kijevu povodom četvrte obljetnice početka druge ruske agresije na Ukrajinu. Ovo je moj peti posjet Ukrajini od veljače 2022., što je jasan izraz solidarnosti s ukrajinskim narodom. Potporom Ukrajini štitimo temeljne europske vrijednosti i ključna načela međunarodnog prava - poručio je premijer pa naglasio važnost savezništva i solidarnosti.
- S europskim liderima odat ćemo počast stradalim ukrajinskim braniteljima, sastat ćemo se s ukrajinskim državnim vrhom - predsjednikom Volodimirom Zelenskim, potpredsjednicom vlade Julijom Sviridenko i predsjednikom parlamenta Ruslanom Stefančukom - te održati sastanak Koalicije voljnih. To je prilika za razgovore o daljnjim mirovnim pregovorima, o vojnoj pomoći i financiranju Ukrajine, o energetskoj suradnji, kao i o potpori Ukrajini na njezinu europskom putu. Zalažući se za uspostavljanje pravednog i održivog mira, uz poštovanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, Vlada Republike Hrvatske nastavit će pružati snažnu potporu ukrajinskom vodstvu i narodu - zaključio je Plenković.
Pomoć za ranjene
Dok se u Ukrajini odvijao skup za tužno sjećanje, a detonacije odjekivale bojištem, u zagrebačku zračnu luku u utorak je sletio zrakoplov pun ukrajinskih branitelja. Riječ je o petoj skupini ranjenih vojnika koji će biti u hrvatskim zdravstvenim institucijama na liječenju i rehabilitaciji. U zračnoj luci su ih, osim vozila Hitne pomoći i saniteta, dočekali ministar branitelja Tomo Medved i ministrica zdravstva Irena Hrstić. U prethodne tri skupine, u travnju i listopadu 2023. te svibnju 2024., Hrvatska je na liječenje i rehabilitaciju primila 55 ukrajinskih ranjenika. Tijekom 2025. je na liječenje i rehabilitaciju Hrvatska primila 72 ranjenika iz Ukrajine i 30 osoba u pratnji.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
