Veći dio skloništa je funkcionalan, no kako unatrag 20 godina nije bilo interesa javnosti za taj problem manji broj skloništa će zahtijevati financijska ulaganja radi uređenja, čišćenja, nadomjestka opreme i slično
OKO 170.000 MJESTA
U Zagrebu se nalazi oko 1060 skloništa: Građanima bi trebali pružiti zaštitu do sedam dana
Zagreb trenutno ima oko 1060 skloništa, među kojima Grad skrbi za njih 176, uglavnom se radi o skloništima za 100 do 300 osoba u kojima se može skloniti oko 170.000 Zagrepčana, dok ostali mogu koristiti druge prostore ispod razine zemlje koji se mogu prilagoditi, poput podruma i garaža.
Veći dio skloništa je funkcionalan, no kako unatrag 20 godina nije bilo interesa javnosti za taj problem manji broj skloništa će zahtijevati financijska ulaganja radi uređenja, čišćenja, zamjene filtera za zrak, nadomjestka opreme ili podmazivanja vrata, rečeno je u ponedjeljak na tribini 'Urbana sigurnost u okolnostima moguće ugroze' koju je organizirala Udruga predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba.
Pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost Mario Hrgović rekao je da je u tijeku pregledavanje skloništa, među njima i blokovskih skloništa čija je namjena sklanjanje stanovnika iz više stambenih zgrada, te kućnih skloništa koja se nalaze u samim stambenim zgradama.
Čim se obavi pregled tih objekata objavit će se podaci o njihovim lokacijama, kako bi građani mogli znati gdje im je najbliže sklonište pod gradskom upravom.
Što se tiče skloništa koja nisu pod gradskom ingerencijom, rekao je kako su uputili poziv svim upraviteljima stambenih zgrada da pregledaju svoja skloništa i uklone nedostatke.
Smisao skloništa je da se građani zaklone na sedam dana
Smisao je skloništa osnovne zaštite da u njima ljudi provedu do sedam dana, kaže Hrgović, ali za zaklon se mogu koristiti i drugi prostori ispod razine zemlje.
Ta se skloništa održavaju kao i bilo koji drugi zajednički prostor neke stambene zgrade, a osim održavanja potrebna je sustavna sigurnosna edukacija stanovništva.
Hrgović je poručio kako nije smisao skloništa da građani u njima budu beskonačno, već da se zaklone na sedam dana, pa bi u njima trebalo biti pripremljeno sve što je ljudima potrebno u tom razdoblju.
Stručnjak za nuklearno-biološko-kemijsku obranu Zvonko Orehovec upozorio je da bi eventualni nuklearni rat, kontaminacija i ono što bi uslijedilo u potpunosti promijenili civilizaciju koju poznajemo, kao i način i stil života - infrastrukturu, komunikaciju, hranu, vodu i okoliš.
Skloništa su potrebna prvenstveno za zbrinjavanje ranjivog stanovništva, poput bolesnika, djece ili staraca, a bitnije je posvetiti se edukaciji građana kako bi se znali ponašati u slučaju opasnosti i pravilno koristiti skloništa.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
