Novinarka njemačkog lista Die Tageszeitung napisala je reportažu iz busa koji putuje na relaciji Stuttgart – Vukovar gdje je čula tužne priče onih koji su iselili iz Hrvatske
DRUGAČIJE PRIČE ISELJENIKA
'U Njemačku sam došao igrati nogomet, sad čistim zahode'
Od 2013. su moja njemačka i moja hrvatska domovina u istom klubu. On se zove: Europska unija. U Hrvatskoj, najmlađoj članici EU-a, odrasta generacija koja ratove u bivšoj Jugoslaviji poznaje samo iz priča. Mladi ljudi, koji su rano dobili mogućnost legalnog rada u Njemačkoj, piše novinarka njemačkog lista Die Tageszeitung (taz) Sara Tomšić u svojoj reportaži iz autobusa na liniji Stuttgart - Vukovar. Ona navodi da u kontinentalnim dijelovima Hrvatske skoro uopće nema posla, da stopa nezaposlenosti među mladima iznosi 23 posto te da je 2017. zemlju napustilo oko 80.000 hrvatskih građana, prenosi Deutsche Welle.
U Njemačkoj je, prema statistikama, krajem 2017. živjelo oko 400.000 Hrvata – oni su po brojnosti na četvrtom mjestu među državljanima članica EU-a. Brojniji su samo Poljaci, Talijani i Rumunji. Jedan od tih 400.000 je i otac Sare Tomšić, podrijetlom iz Štitara, u blizini Županje. On je 1987. došao igrati nogomet u Stuttgart, oženio se Njemicom i ostao. Godinama je radio na crno, kasnije je dobio posao kao krovopokrivač, a potom i u Daimleru.
I bratić Sare Tomšić je iselio u Njemačku, ali tek prije dvije godine. U rodnom Štitaru nije zarađivao dovoljno za pristojan život. I njegova majka radi u inozemstvu - njeguje stare ljude u Austriji. Ostatak obitelji je raseljen po Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Švicarskoj. U Štitaru je ostala jedna tetka koja je, kako piše novinarka, „imala sreće" i radi u tamošnjoj općini.
Sara Tomšić je rođena i odrasla u Njemačkoj, ali je uvijek njegovala onu svoju „hrvatsku polovicu". Rado je odlazila u posjet rodbini u Štitar, no tek je u autobusu Stuttgart – Vukovar spoznala da domovina njezinog oca ima malo toga zajedničkog s ljetnim praznicima kod tetke na selu.
Čežnja za domom
O tome, ali i o svom ambivalentnom odnosu prema EU-u autorica piše: „Možda je to razlika između teorije i stvarnosti. Istodobno se osjećaš povezaniji sa slabijima. A u ovoj Europi to su bili i jesu Hrvati. Htjela sam biti jedna od njih. Spremna nositi se sa svim poteškoćama. No u mom životu nije bilo ničeg teškog s čime bih se morala nositi."
Za razliku od njezinih suputnika u autobusu, u kojem je čula brojne priče o snovima i stvarnosti, o iluzijama i razočaranjima. Kao što je i priča 25-godišnje medicinske sestre iz Vukovara koja već tri godine radi u kuhinji jedne gostionice u blizini Stuttgarta. Ona čezne za svojim domom i razmišlja o povratku. Ali ne zna može li si to priuštiti, jer od skromne plaće financira i život svoje obitelji u domovini.
Tu je i 25-godišnji mladić koji je u Njemačkoj igrao nogomet u nekoj nižoj ligi. Njegov je ugovor upravo istekao, no on bi vrlo rado ostao. Na pitanje novinarke što misli o Europskoj uniji, odgovara: „EU nije loš. Moji brat i sestra su isto iselili." „To je ono što EU omogućava", zaključuje autorica. Njezin sugovornik joj priča da je njegov brat studirao ekonomiju, a sestra veterinu. Sada u Irskoj u Dublinu rade u Burger Kingu. „Sretni su tamo", kaže.
Došao igrati nogomet, sad čisti WC na odmorištu autoceste
Postariji čovjek je čuo taj razgovor, pa je kasnije u povjerenju novinarki rekao da je i on došao u Njemačku kao nogometaš, ali nakon ozljede više nije mogao igrati. „Od tada čistim WC-e na jednom odmorištu na autocesti. Nisam to htio ispričati, dečko se još uvijek mora nadati."
Svoju priču je novinarki ispričala i mlada žena, kuharica po zanimanju, koja je radila u gastronomiji u Njemačkoj, ali ne u svojoj struci nego je prala suđe. Nakon godinu dana se zbog čežnje za domom vratila u Hrvatsku. I više ne želi otići.
- Ono što je imala u Njemačkoj je bio posao, ali nije bio život - zaključuje novinarka. Mlada žena joj je ispričala i da je u inozemstvo u međuvremenu otišla polovica njezinog bivšeg razreda, mnogi od njih zajedno s obiteljima.
U autobusu se čuju riječi poput: iskorištavanje, prljavi posao, iskrvariti, prenosi autorica Sara Tomšić i pojašnjava:
- Pod pojmom iskrvariti misli se na Hrvatsku, prljavi posao je posao koji u Njemačkoj nitko neće raditi i zato ga preuzimaju Hrvati i drugi migranti. A iskorištavanje se predbacuje bogatoj Njemačkoj - prenosi DW.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
