U inat zlu: Na 31. Sa(n)jam knjige u Istri obilježeno je 80 godina pobjede nad fašizmom

U sklopu 31. Sa(n)jam knjige u Istri održan je okrugli stol na temu '80 godina pobjede nad fašizmom', na kojoj su predstavljene knjige 'Osam dana u svibnju' Borisa Rašete i Gorana Gavranovića, 'Bitka na Sutjesci: Pakao u raju' Šimuna Cimermana te 'Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 1941. - 1945.' Ive Goldsteina. Na tribini su sudjelovali publicist Boris Rašeta, direktor 24sata Goran Gavranović, publicist, romanopisac i pravnik Vuk Perišić (urednik Goldsteinove knjige) te politolog i publicist Šimun Cimerman. Okrugli stol moderirao je pisac, kolumnist i novinar Emir Imamović Pirke.

Nakon što je naglasio kako se publika danas mogla u ovolikom broju okupiti na promociji upravo zahvaljujući činjenici da partizani dobili rat te time vratili Istru pod hrvatske teritorije, Emir Imamović Pirke goste je upitao kakav je njihov odnos prema rastućem povijesnom revizionizmu koji danas graniči s rehabilitacijom NDH.

- Naravno da revizionizam nije pojava koja se, eto, endemski pojavila u Hrvatskoj, naprosto je cijeli svijet u nekom obliku preispitivanja oficijalnih povijesti i negiranja nekih notornih istina. Hrvatska tu nije iznimka, ali mislim da nije riječ o rehabilitaciji NDH, mislim da je većinski dio Hrvatske ipak uvijek bio negdje van ekstrema, u nekakvoj sredini, nekom lijevom ili desnom centru. Neke pojave su užasavajuće, ali ne mislim da je to neka bolest koja će biti smrtonosna. Ona ima neke karakteristike koje ukazuju na to bi mogla biti opasna, ali ja iskreno u to ne vjerujem - rekao je Goran Gavranović.

- Jedan dio ljudi sa ljute desne scene i dalje misli da je hrvatstvo u ilegali, da su u vladi Pupovac, komunisti, Jugoslaveni. Ti su ljudi pod maskama ili na društvenim mrežama nešto objavljuju i pišu pod pseudonimima, nema tu brojeva telefona da vi možete čovjeka optužiti ili se upustiti s njim u neku raspravu. Mislim da će nas, u krajnjoj liniji, ipak obraniti kultura, kao što je to i u povijesti bilo. Nikada se nije previše javno išlo u obranu NDH, vi te ljude možete na prste jedne ruke nabrojati. To su Ante Prkačin, Velimir Bujanec, za Hasanbegovića već nisam siguran. Tu je izraženija jedna druga strana, naime, od 1992. godine partizanski pokret nastoji se prikazati kao notorno zločinski, a Tita kao najvećeg zločinca i ubojicu u povijesti - nadovezao se Boris Rašeta.

- Povijesni revizionizam kao pojam uopće nije loš jer toga treba biti, mi danas svjedočimo revizionizmu u puno stvari, još od starog Rima i Grčke i to samo po sebi nije loše. Loš je revizionizam s predumišljajem, to su ove manje skupine koje koriste sve to hrvatstvo, oni imaju svoju agendu, oni bi rado da pokušaju rehabilitirati NDH kao što su u Srbiji rehabilitirali Dražu Mihajlovića. Takvi ljudi postave neku tezu, vide da činjenice ne idu uz tu tezu i onda je za njih problem u činjenicama. Često se upuštam u te svađe po društvenim mrežama, druga knjiga možda će se sastojati samo od tih svađa. Takvi ljudi imaju jako puno pratitelja, a zapravo šire neznanje i neukost, što su naši najveći neprijatelji, i onda udicama hvataju mlađu populaciju koja nema pojma ni o Domovinskom ratu, a kamoli o Drugom svjetskom ratu. Njima je to sve udaljeno kao što je nama, koji smo u školu išli 80-ih godina, bio Prvi svjetski rat. Revizionizam s predumišljajem je onaj revizionizam koji je opasan, njemu se treba apsolutno suprotstaviti i njega se ne smije ignorirati - istaknuo je Šimun Cimerman.

Pula: Na 31. Sajmu knjige u Puli održan okrugli stol na temu 80 godina pobjede nad fasizmom | Foto: Sasa Miljevic / PIXSELL

- Lijepo je čuti optimiste, ali mislim da taj revizionizam ili rehabilitacija proizlazi iz tog duboko ukorijenjenog nacionalističkog kompleksa koji je opsjednut državnošću i sama činjenica da je nekakva tvorevina tijekom Drugog svjetskog rata nosila naziv hrvatske države njih zasljepljuje. Trebali bismo se ugledati na Njemačku i njezin odnos prema revizionizmu, gdje takvi ljudi idu u zatvor. To je možda ružno za reći, ali mislim da je njima mjesto u zatvoru - rekao je Vuk Perišić.

Imamović Pirke također je istaknuo kako je partizanski pokret već od svoje prve faze pokazivao izuzetnu ozbiljnost i organiziranost, što se ne može reći i za NDH koja u svojem začetku djeluje kao svojevrsna karikatura, a upravo je to, kako je naglasio Gavranović, i opisano u knjizi 'Osam dana u svibnju'.

- Može se tako reći. Slavko Kvaternik, koji se skrivao po tavanima, de facto samostalno odlučuje da će proglasiti NDH u ime Ante Pavelića i to se događa 10. travnja. On izlazi s tog tavana, država je prvo proglašena u saboru, i odlazi na radio u Vlaškoj ulici te tamo proglašava NDH. Pavelić je za to vrijeme u Italiji, on je sve dogovorio s Mussolinijem i nema pojma što će Nijemci napraviti. Vladko Maček u tome je trenutku najjača politička snaga u Hrvatskoj, njegova koalicija osvojila je 90 posto glasova i Nijemci mu u tri navrata nude državu, a on je odbija zato što je pacifist, zato što smatra kako hrvatsku samostalnost ne može proglasiti neka druga strana i zato što ne vjeruje da će Nijemci dobiti rat. Kad Slavko Kvaternik proglašava NDH, Pavelić je u Firenci, gdje isprobava svoju novu uniformu i nema pojma da je upravo dobio državu, to će saznati tek navečer - rekao je Gavranović.

Pula: Na 31. Sajmu knjige u Puli održan okrugli stol na temu 80 godina pobjede nad fasizmom | Foto: Sasa Miljevic / PIXSELL

Rašeta se osvrnuo i na figuru Maksa Luburića, jednog od najvećih zločinaca u NDH:

- Maks Luburić bio je najoštriji nož, o njemu postoji vrlo opširan dosje i on je u Njemačkoj prolazio obuku ustrojavanja logora istrebljenja. Čak je i njegova majka, nakon što je čula što je sve njezin sin radio, rekla da bi, ako je istina samo dio onoga što se o njemu priča, bolje bilo da ga nije ni rodila. Ipak, zanimljivo je da su ga djeca obožavala, on je za njih bio nešto poput Mary Poppins ili Branka Kockice.

Na okruglom stolu raspravljalo se i o tome kako je upravo Bitka na Sutjesci bila prekretnica u ratu na području Jugoslavije, što je posebno istaknuo Cimerman, ali i o tome kako je NDH, prema riječima Vuka Perišića, bila samo još jedan od kotačića u mehanizmu Osovine te kako je svatko tko se tada oružjem usprotivio njemačkim snagama bio u pravu.

Publika je okrugli stol popratila gromoglasnim i dugotrajnim pljeskom, a svi su se govornici po završetku tribine naklonili.