U najtoplijoj dosad evidentiranoj godini u Aziji zabilježena je srednja temperatura koja je bila za 1,39 stupnjeva Celzija iznad prosjeka u odnosu na razdoblje od 1981. do 2010
IZVJEŠĆE UN-A:
U Aziji u 2020. evidentirana najtoplija godina u povijesti
U godišnjem izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) Ujedinjenih naroda pod nazivom "Stanje klime u Aziji" upozorava se da je klimatskim promjenama dosad pogođen svaki dio te regije.
"Ekstreman utjecaj vremenskih i klimatskih promjena širom ovog kontinenta u 2020. godini je rezultirao smrću više tisuća ljudi, utjecao je na raseljavanje milijuna ostalih, stajao je više stotina milijarda dolara te je istodobno nanio težak udarac infrastrukturi i ekosustavima", stoji u priopćenju WMO-a.
"Održivi razvoj je ugrožen, suočeni smo s nesigurnošću kada su posrijedi hrana i pitka vode, kao i sa zdravstvenim rizicima i sve očitijim rastućim uništenjem okoliša."
Izvješće je objavljeno samo nekoliko dana prije početka COP26, UN-ove konferencije o klimatskim promjenama koja će se održati u Glasgowu od nedjelje 31. listopada do 12. studenoga.
U izvješću se iznose i podaci o ukupnim godišnjim prosječnim gubicima povezanim s opasnostima što ih sa sobom nose klimatske promjene. Procjenjuje se da je Kina pretrpjela gubitak od oko 238 milijarda dolara, a slijede Indija s gubitkom od 87 milijarda dolara, Japan s 83 milijarde dolara i Južna Koreja s 24 milijarde dolara.
No kada se u obzir uzme veličina ekonomije zemlje, očekuje se da će prosječan godišnji gubitak iznositi čak 7,9 posto bruto domaćeg proizvoda za Tadžikistan, 5,9 posto za Kambodžu i 5,8 posto za Laos.
Dugoročno raseljavanje
Predviđa se da će porast temperature i vlage rezultirati i efektivnim gubitkom radnih sati na otvorenom na cijelome kontinentu, s potencijalnim troškovima koji bi mogli iznositi više milijarda dolara.
"Vremenske i klimatske promjene, posebno poplave, oluje i suše, ostavile su goleme posljedice u brojnim državama regije. Sve navedene promjene zajedno uvelike utječu na dugoročni održivi razvoj", rekao je šef WMO-a Petteri Taalas.
Uočili smo da je raseljavanje stanovništva, koje je povezano s klimatskim promjenama u Aziji dugoročno jer se ljudi ne mogu vratiti kućama, stoji u izvješću.
U 2020. godini poplave i oluje utjecale su na živote oko 50 milijuna stanovnika Azije, što je rezultiralo s više od 5000 smrtnih ishoda.
U izvješću se ističe da je ta brojka niža od godišnjeg prosjeka u posljednja dva desetljeća (158 milijuna stanovnika pogođenih vremenskim i klimatskim promjenama i oko 15.500 smrtnih ishoda) "i dokaz je uspješnog funkcioniranja sustava ranog upozoravanja u brojnim azijskim državama".
U najtoplijoj dosad evidentiranoj godini u Aziji zabilježena je srednja temperatura koja je bila za 1,39 stupnjeva Celzija iznad prosjeka u odnosu na razdoblje od 1981. do 2010.
Sibirski grad Verhojansk ovog je ljeta postavio temperaturni rekord s 38 Celzijevih stupnjeva. To je najviša ikada dosad zabilježena temperatura na području sjeverno od Arktičkog kruga.
Nestanak ledenjaka
U 2020. prosječne temperature površine mora dosegle su rekordno visoke vrijednosti u Indijskome, Tihom i Arktičkom oceanu.
U izvješću stoji da temperature površine mora i zagrijavanje oceana u području Azije rastu i više od globalnog prosjeka te da su se zagrijale više nego trostruko od prosjeka u odnosu na Arapsko more i dijelove Arktičkog oceana.
Satelitske snimke pokazuju da je, nakon ljetnog otapanja minimalni opseg arktičkoga morskog leda u 2020. godini bio drugi najniži od 1979. godine.
Na Tibetanskoj visoravni i na Himalaji još uvijek se nalazi oko 100.000 četvornih kilometara ledenjaka, što je najveća količina leda izvan polarnih regija. Ondje izvire 10 glavnih azijskih rijeka.
"Povlačenje ledenjaka se ubrzava. Predviđa se da će se masa ledenjaka do 2050. smanjiti za 20 do 40 posto, što će bez sumnje utjecati na život i sredstva za život oko 750 milijuna ljudi u regiji", navodi se u izvješću.
Spomenute promjene imaju goleme posljedice na globalnu razinu mora, na regionalne hidrološke cikluse i na opasnost od klizišta i lavina.
Četvrtina azijskih šuma mangrova, stabala vrlo otpornih na morsku sol nalazi se u Bangladešu, no broj mangrova izloženih tropskim olujama u toj zemlji u razdoblju od 1992. do 2019. smanjio se za 19 posto, stoji u izvješću WMO-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
