Na ceremoniji je bilo manje od 20 zemalja. Niti jedna zapadnoeuropska...
News
Komentari 38Godinu dana nakon početka drugog mandata, vanjska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa dobila je svoj najprepoznatljiviji alat - takozvani "Odbor za mir". Inicijativa koja je u početku zamišljena kao tijelo za nadzor primirja u Gazi prerasla je u središnji mehanizam Trumpove doktrine "America First", s primarnim ciljem prekida rata u Ukrajini i redefiniranja odnosa unutar NATO saveza. Na ceremoniju predstavljanja došlo je manje od 20 zemalja, a najavljeno je da će ih biti 35. Na ceremoniju su stigli Bahrein, Maroko, Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Mađarska, Indonezija, Jordan, Kosovo, Pakistan, Paragvaj, Katar, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan i Mongolija.
Nije bilo niti jedne zapadnoeuropske nacije.
Ideja o "Odboru za mir" prvi put se pojavila krajem 2025. godine kao prijedlog za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba. Prema prvotnom nacrtu povelje, do koje je došao Associated Press, sve je zamišljeno kao svojevrsno Vijeće sigurnosti UN-a pod Trumpovim doživotnim vodstvom. Stalno članstvo u ovom ekskluzivnom klubu nudilo se državama u zamjenu za doprinos od milijardu američkih dolara, a pozivnice su poslane desecima svjetskih čelnika.
Međutim, nakon što su ključni europski saveznici poput Francuske, Njemačke i skandinavskih zemalja s oprezom ili otvorenim odbijanjem reagirali na plan, njegova se svrha preoblikovala. Danas Odbor funkcionira kao poseban tim unutar američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSC), zadužen za brzu provedbu mirovnog plana za Ukrajinu. Glavni ciljevi su zamrzavanje sukoba na postojećim linijama bojišnice, uspostava demilitarizirane zone koju bi osiguravale europske snage te odgoda ulaska Ukrajine u NATO na najmanje dvadeset godina.
Za razliku od početne postave u kojoj su se spominjala imena poput bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira i Trumpovog zeta Jareda Kushnera, operativni tim danas čine ljudi od najvećeg predsjednikovog povjerenja, poznati po transakcijskom pristupu diplomaciji. Glavnu operativnu ulogu ima umirovljeni general-pukovnik Keith Kellogg, specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, koji je autor plana o uvjetovanju vojne pomoći Kijevu početkom pregovora. Za pritisak na europske saveznike zadužen je Richard Grenell, bivši veleposlanik u Njemačkoj, dok Robert O'Brien služi kao poveznica s tradicionalnim republikanskim krugovima. Ideološki predvodnik tima je potpredsjednik SAD-a J.D. Vance, koji zagovara prestanak financiranja rata, a obavještajnu potporu pruža ravnateljica nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard. Zanimljivo je da se kao neformalni savjetnik i posrednik u komunikaciji s Kremljom često pojavljuje i tehnološki mogul Elon Musk.
Hrvatska je također pozvana u Odbor za mir, ali još nije odgovorila na poziv.
- Izrazito cijenim poziv koji je uputio američki predsjednik Donald Trump za sudjelovanje u Odboru za mir. Podrška i unapređenje povijesnog mirovnog procesa na Bliskom istoku i dalje ostaju jedan od najvažnijih i najplemenitijih ciljeva koje dijelimo sa Sjedinjenim Američkim Državama i širom međunarodnom zajednicom. U tom duhu Vlada Republike Hrvatske trenutačno razmatra pravne i druge aspekte prijedloga te će se ubuduće konstruktivno uključivati u suradnju s američkim i europskim partnerima. Nastavit ćemo snažno zagovarati očuvanje i jačanje transatlantskog odnosa te promicanje mira na Bliskom istoku i šire, napisao je Plenković na Twitteru.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+