Majstor je majstor, a inženjer inženjer, ali svi trebamo biti dio istog sustava, smatra predsjednik Obrtničke komore Zagreb, Antun Trojnar, te u intervjuu otkriva kako vratiti hrvatskog radnika i dati šansu mladima...
VRATIMO SE STRUCI
Trojnar: Obrtništvo ponovno jača, mladi se vraćaju struci, a obrt ostaje temelj gospodarstva
Čitanje članka:
5
min
Obrtništvo je oduvijek bilo temelj hrvatskog gospodarstva - od malih zanatskih radionica do suvremenih obrta koji danas posluju i na globalnom tržištu. No, u vremenu inflacije, nedostatka radne snage i ubrzane digitalizacije, obrtnici se suočavaju s brojnim izazovima. O stanju u obrtništvu, najvećim problemima, ali i prilikama koje donosi novo doba, razgovarali smo s Antunom Trojnarom, predsjednikom Obrtničke komore Zagreb.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:08
1. Obrtništvo je oduvijek temelj hrvatskog gospodarstva. Kako izgleda situacija danas u odnosu na razdoblje kada ste i sami započinjali svoj obrtnički put?
Još je 1951. moj djed pokrenuo naš obiteljski obrt, koji sam ja kasnije naslijedio od svog oca, a vrlo je izgledno da će ga jednog dana preuzeti moji sinovi. Jedan završava ekonomski fakultet, drugi je diplomirao građevinu i obojica već danas rade u našem građevinskom obrtu.
Kad sam ja osamdesetih godina preuzeo obrt, obrtnici su bili gotovo jedini oblik samostalnog poslovanja, ali nažalost i građani „drugog reda“. Privatna inicijativa tada nije bila poželjna, a obrtništvo se često gledalo s podcjenjivanjem. Danas je situacija posve drugačija - promijenila se i percepcija i struktura obrtništva. Sve je više intelektualnih obrta, a obrtnici dolaze s višim stupnjem obrazovanja.
Zalažemo se da Hrvatska obrtnička komora uvede registar majstora obrtnika, kako bi se dodatno podigla kvaliteta i odgovornost prema poslu. Majstor i inženjer imaju različite uloge, ali svi trebaju biti dio istog sustava, registra i zakona.
2. Koji su trenutačno najveći izazovi s kojima se obrtnici u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji suočavaju - od inflacije do nedostatka radne snage?
Najveći izazov je svakako nedostatak kvalificirane radne snage. Potražnja za radnicima u građevini, ugostiteljstvu i poljoprivredi neprestano raste, posebno zbog poslijepotresne obnove i turizma.
Radnici iz susjednih zemalja gotovo su nestali s tržišta jer su i sami otišli u Europsku uniju, a zamijenili su ih radnici iz dalekih zemalja. No, razlike u kulturi, jeziku i stručnosti su velike. U građevini se, primjerice, vidi da mnogi nemaju odgovarajuće vještine unatoč tehnologiji i modernim alatima. Radnici iz Ukrajine nešto se lakše prilagođavaju i bliži su našem mentalitetu, pa oni djelomično popunjavaju te praznine. Pozitivno je da se dio hrvatskih radnika vraća iz inozemstva – danas su razlike u plaćama znatno manje. Cijena radnog sata u građevini u Hrvatskoj gotovo je jednaka onoj u Njemačkoj, uz tek 10 % razlike.
Najbitnije je uskladiti obrazovni sustav s potrebama i potražnjom tržišta rada te povećati mogućnosti učenja temeljenog na radu u gospodarskim subjektima u realnom svijetu rada kako bi učenici stekli sva potrebna znanja i vještine potrebne za budući rad. Najbolje je da se učenje temeljeno na radu odvija u licenciranim radionicama s odgovarajućim i provjerenim mentorima koji imaju potrebna stručna i pedagoška znanja. Osim toga, i učenici i mentori trebali bi biti financijski nagrađeni i motivirani za svoj rad – kao što je to uređeno u Njemačkoj.
Takvi učenici izlaze spremni za tržište rada, a time automatski utječemo na smanjenje potražnje kvalificiranih radnika. Ukoliko požele dalje na visoko obrazovanje mogu, ali dajemo im i izbor da budu spremni naći posao u struci i ako ostanu na srednjoškolskom obrazovanju. Time utječemo i na to da zadržimo te mlade u našoj zemlji. Navike su se promijenile, mladi žele putovati i neka putuju privatno i otkrivaju svijet. To je dobro za iskustvo, ali neka rade u svojoj zemlji i budu adekvatno plaćeni za svoj rad.
3. S kojim institucijama najviše surađujete i koliko Grad Zagreb i Zagrebačka županija imaju sluha za probleme obrtnika?
Suradnja s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom je izvrsna – gotovo svakodnevno smo u kontaktu i imamo njihovu podršku. Najbolji primjer je Obrtnički sajam zanimanja, koji svake godine organiziramo na Zagrebačkom velesajmu. Posjećuje ga više od 8000 učenika, a djeca tamo mogu isprobati razna zanimanja – od čišćenja dimnjaka i vožnje bagera do šišanja pasa, frizerskih i kozmetičkih usluga ili aranžiranja cvijeća.
To nije samo prezentacija zanimanja, nego i prilika da djeca dožive obrtnički rad iz prve ruke koji su dotad većinom gledali u video formatu. Jedno je gledati filmić o tome, drugo isprobati zajedno s majstorima kako se nešto radi. Sajam je s 2000 posjetitelja narastao na 8000, što pokazuje koliko interes raste. Što se tiče obrazovanja i redefinicije obrazovanja, ključan partner u tom dijelu je Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
4. Nedavno ste dobili Nagradu Grada Zagreba. Koliko vam ona znači i na koje ste projekte najponosniji?
Tu nagradu doživljavam kao priznanje ne samo meni osobno, nego i mojoj obitelji, djelatnicima i svima koji su kroz 70 godina djelovanja Obrtničke komore Zagreb pridonijeli razvoju našeg grada.
Posebno sam ponosan na Obrtnički sajam zanimanja, projekt koji sam pokrenuo s dr. sc. Mirzom Šabićem. S druge strane, neizmjerno me veseli činjenica da su obrtnici i naši majstori sudjelovali u izgradnji gotovo svih simbola Zagreba – od Medvedgrada i Sljemenskog tornja do Umjetničkog paviljona, Glavnog kolodvora i Crkve sv. Marka.
Prije su obrti bili obiteljski, radilo se zajedno i gradilo generacijama. Puno ljudi je sudjelovao u građenju svih tih objekata, uz mene i moja obitelj i naši majstori koji su bili zaposleni cijeli život u našem građevinskom obrtu. Zajedno se stvaralo i gradilo Zagreb, e na to sam apsolutno ponosan.
5. Koje bi tri mjere, po vašem mišljenju, odmah pomogle obrtnicima?
Najam prostora po simboličnoj cijeni - Nije lijepo vidjeti neuređene prostore koji zjape prazni. Taj najam u praksi ne košta obrtnika 1 euro jer prostori koji su dugo prazni traže izvjesna ulaganja, da se razumijemo. Ali mislim da je svima u interesu oživiti centar grada i poznate obrtničke ulice Grada Zagreba i ostalih gradova u Zagrebačkoj županiji pa se pristupačnijim cijenama najma svakako može potaknuti gospodarska aktivnost.
Suzbijanje neregistrirane djelatnosti - Veliki problem obrtnicima stvara nelojalna konkurencija. I ovdje ću na primjeru navesti što to znači: Tražimo da repromaterijal mogu kupiti samo oni koji imaju registriranu djelatnost, u nekim je drugim zemljama EU to već uobičajena praksa kojom se štite oni koji poput većine obrtnika posluju u skladu s propisima i podmiruju sve svoje obaveze.
Smanjenje dana bolovanja na teret poslodavca - Sadašnjih 42 dana je predugo. U većini europskih zemalja to razdoblje traje između 10 i 30 dana. Svako smanjenje tog roka olakšalo bi poslovanje obrtnicima i povećalo njihovu konkurentnost.
6. Je li obrtništvo u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji u porastu?
Da, broj obrta kontinuirano raste i u Gradu Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji. To pokazuje da je obrt i dalje najprirodniji i najprivlačniji oblik pokretanja poslovanja za sve koji žele živjeti od vlastitog rada.
7. Što biste poručili mladima koji razmišljaju o pokretanju vlastitog obrta?
Citirat ću mladog obrtnika, dobitnika nagrade Obrtničke komore Zagreb: "Svatko treba iskoristiti svoj talent i baviti se onim u čemu je dobar. Obrt mi je omogućio jednostavan i brz početak da se bavim onim što volim."
Zato svim mladima poručujem - ne bojte se krenuti. Ako želite vidjeti kako obrtništvo izgleda u praksi, posjetite Zagrebački obrtnički sajam zanimanja u siječnju 2026. godine na Zagrebačkom velesajmu. Tamo obrtnici i strukovne škole predstavljaju svoj rad, a posjetitelji mogu mnoge vještine i sami isprobati uz nadzor stručnjaka.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
