Tko je čuveni Salman Rushdie: Godinama ga žele mrtvog, za njegovu glavu nudili milijune

Salman Rushdie, autor čije je pisanje dovelo do prijetnji smrću iz Irana 1980-ih, napadnut je u petak na pozornici dok je trebao održati predavanje u New Yorku.

Reporter AP-ja svjedočio je napadu te opisao da je Rushdie pao na pod dok ga je muškarac napadao. Napadača su navodno obuzdali posjetitelji koji su se tamo našli. Još uvijek nije poznato Rushdiejevo stanje.

VIDEO: Salman Rushdie napadnut na pozornici

Rushdie je svjetsku slavu stekao početkom 80-ih zahvaljujući svojim sjajnim romanima, “Djeca ponoći” i “Sram”, ali interes šire javnosti dobio je nakon romana "Sotonski stihovi".

Objavljen 1988. godine, njegov kontroverzni roman je izazvao lavinu negativnih reakcija u muslimanskim državama jer su mnogi vjernici određene djelove knjige protumačili kao otvoreni napad na islam i proroka Muhameda, što knjiga nije - riječ je o isključivom i malicioznom tumačenju romana.

Ubrzo nakon što je objavljen, roman je zabranjen u nekoliko država, među kojima su bile Indija, Bangladeš i Južnoafrička Republika... Najdalje je otišao Iran i njegov tadašnji čelnik, lider islamske revolucije, ajatolah Homeini koji je fetvom, legitimnom pravnom odlukom, pozvao na ubojstvo Rushdieja. Homeinijeva odluka smatra se važećom i nakon njegove smrti.

Nagrada onom tko ga ubije

Bogata iranska religiozna organizacija ponudila je 2,7 milijuna dolara nagrade svakome tko izvede fetvu i 2012. godine povećala je iznos na 3,3 milijuna dolara za onoga tko ubije Rushdieja.

Za pisca je to značilo bijeg iz javnosti i devet godina skrivanja i života pod policijskom pratnjom, o čemu je u rujnu 2012. godine objavio knjigu pod nazivom “Joseph Anton” što je pseudonim kojim se koristio dok se skrivao. Tom je prilikom Rushdie za francuski Le Monde rekao “kako je u samom srcu islama nešto otišlo krivo", piše Daily Mail.

Iako je Rushdie preživo, Hitoshi Igarashi, japanski prevoditelj Sotonskih stihova je izboden na smrt, dok je talijanski prevoditelj knjige teško ranjen. Norveški izdavač Sotonskih stihova napadnut je Oslu 1993. godine. U njega su pucali tri puta, ali je preživio. Turski prevoditelj "stihova" Aziz Nesin bio je meta napada u gradu Sivasu, koji se pretvorio u masakr u kojem je život izgubilo 37 ljudi. 

Iran je fetvu podržavao sve do 1998. godine kada je novi predsjednik Mohammad Khatami izjavio da više ne zagovara ubojstvo Rushdiea. Unatoč tomu, fetva nikada nije službeno opozvana pa je neke religijske vođe, među njima i sadašnji ajatolah Ali Hamenei ponavljaju, pogotovo oko njene godišnjice. Ova akcija skupljanja novaca za ubojstvo Rushdiea najveći je koordinirani projekt vezan za fetvu još od vremena kada je izdana 1989. godine.