Stoljećima nakon njegove smrti, ime Michel de Nostredame, poznatijeg kao Nostradamus, i dalje izaziva fascinaciju, strah i beskrajne rasprave
Tko je bio Nostradamus i je li doista predvidio uspon Hitlera i atomsku bombu na Hirošimu?
Na današnji dan, 14. prosinca 1503., u francuskom Saint-Rémy-de-Provenceu rođen je čovjek čije će ime postati sinonim za proročanstvo - Michel de Nostredame, poznatiji kao Nostradamus. Iako se ovaj datum najčešće navodi, oko njega se plete veo misterija, baš kao i oko njegovih zagonetnih stihova. Bio je liječnik ispred svog vremena i vidovnjak čija su predviđanja stoljećima kasnije predmet žustrih rasprava i fascinacije. Njegova knjiga "Proročanstva" i danas se čita, a svaka nova generacija u njoj pronalazi odjeke vlastitog vremena.
Tko je zapravo bio Michel de Nostredame?
Rođen 1503. godine u Saint-Rémy-de-Provenceu u Francuskoj, Michel de Nostredame potjecao je iz obitelji židovskog podrijetla koja se preobratila na katoličanstvo. Studirao je medicinu, no studij mu je prekinula epidemija kuge. Unatoč tome, proputovao je Francuskom kao ljekarnik i liječnik, stekavši reputaciju u borbi protiv opake bolesti. Njegove metode, koje su uključivale preporuke za bolju higijenu i čistu vodu, bile su napredne za to doba.
Tragedija ga je osobno pogodila kada su mu prva supruga i dvoje djece umrli od kuge. Nakon godina putovanja, ponovno se oženio i skrasio u gradu Salon-de-Provence. Tamo je 1550. počeo objavljivati popularne astrološke almanahe, a pet godina kasnije i svoje životno djelo, "Les Prophéties" (Proročanstva). Pisana u obliku katrena, odnosno strofa od četiri stiha, proročanstva su bila namjerno kriptična, miješajući starofrancuski, latinski i grčki jezik, uz obilje metafora i igara riječi.
Slava mu je naglo porasla kada ga je na dvor pozvala francuska kraljica Katarina de Medici, supruga kralja Henrika II., kako bi izradio horoskope za njezine sinove. Ubrzo nakon toga, dogodio se događaj koji će ga zauvijek upisati u povijest.
Proročanstvo koje mu je donijelo svjetsku slavu
Jedan od najpoznatijih Nostradamusovih katrena glasi: "Mladi lav nadjačat će staroga, Na bojnom polju u jedinstvenom dvoboju; Probušit će mu oči kroz zlatni kavez, Dvije rane u jednoj, potom umire okrutnom smrću."
U ljeto 1559. godine, kralj Henrik II. sudjelovao je u viteškom turniru. U dvoboju s mladim plemićem, grofom od Montgomeryja, koplje se slomilo, a jedan je fragment probio kraljev pozlaćeni vizir ("zlatni kavez") i zabio mu se u oko i sljepoočnicu. Nakon deset dana agonije, kralj je preminuo. Iako skeptici ističu da turnir nije "bojno polje" i da nije sigurno jesu li lavovi bili amblemi na njihovim štitovima, ovo se "ispunjeno" proročanstvo proširilo Europom i zacementiralo Nostradamusovu reputaciju.
Hitler, atomska bomba i Napoleon
Tumači su tijekom stoljeća Nostradamusove stihove povezivali s brojnim drugim događajima.
Veliki požar u Londonu: Predviđen je stihovima koji spominju "krv pravednika" koja će nedostajati u Londonu, "spaljenom u vatri '66". Požar se dogodio 1666. godine.
Uspon Napoleona: Katren koji spominje gradove Pau, Nay i Loron smatra se anagramom za "Napaulon Roy" (Napoleon Kralj).
Adolf Hitler: Jedan od najcitiranijih stihova spominje "Histera" koji će u željezni kavez odvući velikana. Iako je Hister stari naziv za Dunav, nevjerojatna sličnost s Hitlerovim prezimenom, kao i činjenica da je rođen nedaleko od te rijeke, za mnoge je dokaz proročanstva.
Atomska bomba: Stihovi o "nebeskoj strijeli" i "smrti u govoru" povezuju se s bacanjem atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki.
Zagonetni stihovi i vječna kontroverza
Nostradamus je tvrdio da viđenja dobiva noću, zureći u plamen ili vodu. Svoja proročanstva namjerno je pisao kriptičnim stilom, koristeći igre riječi, anagrame i alegorije. Objašnjavao je da "otkrivenje nebeskih istina ne smije biti izloženo običnom znanju", citirajući Evanđelje. Upravo ta dvosmislenost osigurala mu je vječnu popularnost.
Tumači njegovih djela tvrde da je predvidio Francusku revoluciju, uspon Napoleona i Hitlera (dvojica od tri Antikrista), pa čak i napade 11. rujna. S druge strane, skeptici ističu da su stihovi toliko nejasni da se mogu primijeniti na gotovo svaki događaj. Unatoč kontroverzama, Katolička crkva nikada nije službeno osudila njegova djela.
Legenda kaže da je Nostradamus predvidio i vlastitu smrt. Kad mu je pomoćnik 1. srpnja 1566. zaželio laku noć, Nostradamus mu je navodno odgovorio: ​- Nećeš me pronaći živog pri izlasku sunca -. Pronašli su ga mrtvog sljedećeg jutra. Priče o oskvrnuću njegova groba samo su dio mita koji ga okružuje.
Bio on istinski prorok ili samo majstor dvosmislenosti, Michel de Nostredame ostaje jedna od najintrigantnijih figura u povijesti. Stoljećima nakon njegove smrti, ime Michel de Nostredame, poznatijeg kao Nostradamus, i dalje izaziva fascinaciju, strah i beskrajne rasprave.