Sve više djece u Zagrebu nakon potresa i pandemije pati od anksioznosti i depresije

Istraživanje koje je proveo Grad Zagreb u suradnji sa stručnjacima Povjerenstva za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama pokazuju, ni manje ni više, nego zabrinjavajuće rezultate.

Istraživanje je tako provedeno na više od 22 000 djece i mladih tijekom i nakon potresa u Zagrebu i još uvijek aktualnom pandemijom COVIDA-19, što ga čini najvećim istraživanjem tog tipa te omogućuje rane identifikacije najugroženije djece kako bi im se čim prije osigurale stručne intervencije. 

Dobiveni podaci prikazuju da je većina djece na neki način pogođena pandemijom, a u proteklih godinu dana njih 61 posto bilo je u izolaciji dok je 43% djece ima to iskustvo sa svojim ukućanima, a 35 posto njih s bliskim osobama s kojima ne žive. Rizičnoj skupini za razvijanje težeg oblika COVIDA-19 pripada 7 posto djece, dok svako drugo dijete (43%) ima blisku osobu izvan kućanstva koja pripada rizičnoj skupini, a gotovo svako treće dijete živi u takvom kućanstvu. Iako možda najviše obolijevanje od koronavirusa te hospitalizacija djecu češće pogađa posredno nego izravno, broj djece koja su preboljela koronavirus je tako 11 posto, dok se 22 posto djece suočilo s bolešću jednog do više članova obitelji. Najteža iskustva koja pogađaju djecu su svakako iskustva hospitalizacije, a 81 dijete u istraživanju zbog COVIDA-19 izgubilo je člana obitelji dok je 410 djece izgubilo blisku osobu s kojom ne žive. 

Foto: Kristina Uremović/24sata

Istraživanje je također pokazalo da je na području grada Zagreba čak 82% djece doživjelo snažan potres unazad godinu dana, dok je 72 njih trajno izgubilo svoj dom u potresu. Nadalje, dobiveni podaci pokazali su da su kod 1 od 10 djece prisutni značajni simptomi anksioznosti ili depresije, a svako sedmo dijete suočava se sa značajnom razinom posttraumatskog stresa. Njih 56% tako ima teškoće koncentraciji, a više od pola pokazuje veću razinu emocionalne osjetljivosti i uznemirenost pri sjećanju na stresni događaj. 

Ovi preliminarani podaci pokazuju da ona djeca koja su bila izloženija učincima pandemije i potresa, imaju izraženije promjene psihološkog funkcioniranja.