Svaki Hrvat je u prosjeku bio 12 puta kod liječnika u 2024., a evo i od čega se najviše boluje

Hrvati su u prošloj godini ordinacije obiteljske medicine posjetili čak 48,3 milijuna puta, kaže najnoviji, Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). U ordinacijama smo bili više nego godinu prije, kad je posjeta bilo 46,7 milijuna. To bi značilo, u prosjeku, da je svaki hrvatski građanin svog "prvog" doktora posjetio dvanaest puta.

- Posla je puno, da, ne primjećujemo neku veliku razliku u odnosu na prijašnje godine, stalno nam je gužva, kaže obiteljska liječnica Vikica Krolo, ujedno zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore. Gužva je, jer s ukupno 16.550 doktora medicine u cijeloj Hrvatskoj znači da svaki od njih brine o 234 stanovnika. Pedijatara imamo samo tisuću, ginekologa stotinu manje, sve otprilike kao i u 2023. U prosjeku smo Europske unije, čiji podaci kažu da jedan liječnik brine o oko 240 stanovnika. Hrvatski se omjer smatra adekvatnim, no kvaliteta zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata ne ovisi samo o broju liječnika, već i o njihovoj raspodjeli, dostupnosti specijalista i ostalome. Lani su, kaže ljetopis HZJZ-a, obiteljski liječnici četiri i pol milijuna puta svoje pacijente poslali na specijalistički pregled. Dakle, više puta nego što Hrvatska ima stanovnika.

Najviše posjeta obiteljskoj medicini bilo je u Zagrebu, što je s obzirom na broj stanovnika i očekivano - bilo ih je preko devet milijuna. Slijedi Splitsko-dalmatinska, u kojoj je bilo 5,3 milijuna posjeta pa Primorsko-goranska, Zagrebačka i Osječko-baranjska, u svakoj ih je bilo oko 3,4 milijuna, nešto više nego u 2023. Zanimljivo je, međutim, da su obiteljski liječnici u Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj pacijente poslali na, okvirno, dva i pol puta više specijalističkih pregleda nego u Primorsko-goranskoj.

Koliko je oboljelih od karcinoma u Hrvatskoj, ljetopis ne govori, pokazuje samo broj osoba kod kojih je u obiteljskoj medicini zabilježena dijagnoza novotvorine - u 2024. ih je bilo 469 tisuća, ili dvadeset tisuća više nego u godini prije. Novotvorine mogu biti zloćudne ili benigne, ili pak tvorevine za koje se još ne može dovoljno dobro ustanoviti što su. Ta ogromna brojka pokazuje samo broj osoba koje su prošle godine imale barem jedan kontakt u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s barem jednom od dijagnoza iz cijele skupine novotvorina, što uključuje dobroćudne tumore - na primjer polipe, adenome, fibrome, nevuse - kao i zloćudne. Dr.sc. Mario Šekerija, epidemiolog i voditelj Odjela za maligne bolesti - Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo napominje kako u Hrvatskoj živi između 170 i 180 tisuća osoba koje su imale, ili imaju dijagnozu karcinoma, dok je u 2022., što je najsvježiji podatak, bilo novootkrivenih 26 tisuća. Usporedi li se broj osoba s karcinomom, ili onih koji su ga imali, a živi su, s brojem stanovnika Hrvatske - sa zloćudnim se karcinomom suočila svaka dvadeseta osoba.

- Velik broj osoba kod kojih je u obiteljskoj medicini zabilježena dijagnoza novotvorine uključuje i radne ili uputne dijagnoze te se treba tumačiti u kontekstu korištenja zdravstvene zaštite, a ne u kontekstu broja postavljenih dijagnoza zloćudnih bolesti, jer se to iz ovih brojki ne može zaključivati, pojašnjava dr. Šekerija. Kako dodaje, konkretne podatke o novooboljelima očekuje se krajem ove godine.

Na prvom mjestu uzročnika smrti u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti, u kojima prednjače srčani i moždani udar, na drugo se mjesto probija dijabetes, a na trećem su maligne bolesti - kod muškaraca je najčešći rak prostate, a kod žena dojke. Prevencija je jako važna, rezultati se vide nakon niza godina - karcinom dojke je prije uvođenja prevencije bio najčešći karcinom kod žena, ali i karcinom od kojeg su žene najčešće umirale.

Samo je kod 19 tisuća žena lani evidentiran preventivni ultrazvuk dojki, a kod 295 tisuća njih preventivni PAPA-test, i te su brojke lošije nego u 2023. Tad je kod dvadeset tisuća žena evidentiran preventivni ultrazvuk dojki, a kod 337 tisuća njih preventivni PAPA-test.

Hrvati se bore i s endokrinim bolestima odnosno bolestima metabolizma i prehrane, lani je obiteljskog liječnika zbog tih problema posjetilo 1,1 milijuna osoba, a još i više ih je, 1,4 milijuna, k doktoru otišlo zbog mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja. Brojni su, milijunski, bili i odlasci liječniku zbog bolesti dišnog sustava, kao i zbog bolesti mišićno-koštanog sustava. Zbog ozljeda i trovanja te drugih posljedica uzrokovanih vanjskim faktorima u ordinacijama je bilo 488 tisuća osoba.

Hitna pomoć lani je u cijeloj Hrvatskoj imala preko 660 tisuća intervencija - najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih oko 112 tisuća. U Zagrebu ih je bilo puno manje, oko 67 tisuća, u drugim jadranskim turističkim županijama poput Primorsko-goranske ili Istarske oko četrdeset tisuća, a, zanimljivo je, u Sisačko-moslavačkoj lani je bilo čak 35 tisuća interevencija hitne pomoći.

Puno je brojeva u ljetopisu pa su zanimljivi i oni koji se tiču zuba. Stomatolozi su imali ukupno 4,2 milijuna posjeta, što je više od broja stanovnika Hrvatske, no ne znači da svi kod zubara redovito i idu. Stomatolozi su plomborali skoro dva milijuna zuba, a izvadili ih 361 tisuću - najviše u Zagrebu, zatim u Osječko-baranjskoj pa u Splitsko-dalmatinskoj, odnosno u najvećim županijama.

Stroža pravila za nabavu

Hrvatsko zdravstvo godinama potresaju afere pa je ministrica Irena Hrstić odlučila uvesti reda - svi ravnatelji bolničkih ustanova te upravna vijeća dobili su nalog o striktnim protokolima korištenja proračunskih sredstava

48,3 milijuna posjeta Hrvata obiteljskim liječnicima u 2024., više nego 2023.

234 stanovnika "pada" na jednog doktora medicine u državi, ukupno ih je 16.550

660 tisuća interevencija hitne pomoći u cijeloj 2024. godini

180 tisuća ljudi u Hrvatskoj koji imaju, ili su preboljeli neki karcinom

26 tisuća novootkrivenih karcinoma u 2022., novije brojke bit će poznate uskoro