Sramota: 'Deset posto roditelja ne cijepi djecu. Propisane su i kazne, ali su praktički nikakve'

Od ove školske godine u Hrvatskoj se mijenja kalendar cijepljenja, djeca će primati dva dodatna docjepljivanja protiv difterije, tetanusa i hripavca tijekom osnovne škole. Razlog je, objašnjava za N1 dr. Bernard Kaić, voditelj Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), velika epidemija hripavca koja je izbila prije dvije godine.

- Ta epidemija pokazala je da zaštita stečena cjepivom u velikoj mjeri opada pet godina nakon zadnje doze. Da bismo spriječili ponovno javljanje takvih epidemija, uveli smo dodatno procjepljivanje u četvrtom i osmom razredu osnovne škole -, rekao je Kaić za N1.

Obvezni program uključuje 11 bolesti

U Hrvatskoj je cijepljenje zakonska obveza i obuhvaća zaštitu od 11 bolesti: tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, infekcija uzrokovanih Haemofilusom influenzae tipa b (HiB), hepatitisa B, ospica, zaušnjaka, rubeole i pneumokokne bolesti.

Iako je u prošlosti bilo otpora, posebice prema kombiniranom MMR cjepivu (ospice, zaušnjaci, rubeola), situacija se popravila.

PROMJENE U KALENDARU CIJEPLJENA Uvode dva nova cijepljenja za školsku djecu: 'Morali smo zbog nedavne epidemije hripavca'

- Cijepni obuhvati u 2024. bili su slični kao i u 2023. godini, dok su prije toga bili nešto niži za vrijeme covida. No nije to kod nas baš tako dramatično. Još uvijek imamo oko 90 posto djece cijepljene prema Programu obveznog cijepljenja, što nije loše u usporedbi s državama gdje je procijepljenost manja od 80 pa i 70 posto - kazao je Kaić.

Program obveznog cijepljenja donosi se na razdoblje od tri godine, dok se Provedbeni program obveznog cijepljenja izrađuje svake godine, ovisno o aktualnoj epidemiološkoj situaciji.

Najviše otpora oko MMR-a i kasnijih docjepljivanja

Na pitanje odnosi li se otpor roditelja na sva cjepiva ili samo na pojedina, Kaić ističe da je teško generalizirati. Najviše zazora je od cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, govori. 

ŠTO AKO IZBIJE ZARAZNA BOLEST? Trump podržava ministra koji želi ograničiti pristup cjepivima

- Prva doza tog cjepiva daje se s djetetovih godinu dana, a druga doza prije polaska u školu. Cijepni obuhvat kod druge doze nije tako loš kao kod prve. Roditelji se uglavnom boje te prve doze. A procijepljenost kombiniranim cjepivom protiv difterije, tetanusa i hripavca u prvoj godini života dosta je dobra, preko 90 posto, ali se smanjuje kod kasnijih docjepljivanja. To su nam dva najproblematičnija cijepljenja, protiv ospica, mumpsa i rubeole s godinu dana te docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca - naglasio je.

Kazne postoje, ali rijetko se primjenjuju

Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisuje novčanu kaznu roditeljima ili skrbnicima koji ne cijepe djecu. Iako je u zakonu još uvijek navedena kuna, sadašnja kazna iznosi 266 eura.

Članak 77 Zakona jasno propisuje: "Kada se obveza pridržavanja mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti odnosi na maloljetnu osobu, novčanom kaznom u iznosu od 2.000 kuna kaznit će se za prekršaj roditelj, odnosno skrbnik, ako ne izvrši obvezu imunizacije protiv bolesti utvrđenih Programom obveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi."

Ipak, kako dodaje Kaić, u praksi sankcije gotovo da i ne postoje.

- Obveza postoji, ali sankcije za nepoštivanje su praktički nikakve, iako su propisane. Tako da onih deset posto koji ne cijepe djecu zapravo im se ništa ne dogodi. Treba reći i da dio roditelja ima razlog za necijepljene djece zbog kontraindikacija, no riječ je o zaista malom broju - rekao je Kaić.