Posljednji dostupni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazali su da 66 posto osoba s invaliditetom ima samo osnovnoškolsko obrazovanje ili manje od toga, oko 26 posto ima srednju stručnu spremu
LOŠA STATISTIKA
Stručni skup: Osobe s invaliditetom suočavaju se s nedostatkom društvene podrške
Na stručnom skupu Osiguranje uključivosti obrazovanja kroz podršku studentima s invaliditetom, održanom u srijedu online, istaknuto je da se osobe s invaliditetom suočavaju s nedostatkom društvene podrške te da samo tri posto osoba s invaliditetom ima visoku ili višu stručnu spremu.
Na skupu održanom u povodu Međunarodnog dana obrazovanja zaključeno je da će se zatražiti donošenje zakonskih akata koji će osigurati zapošljavanje dovoljnog broja djelatnika u službama podrške kao i drugih resursa potrebnih za osiguranje uključivosti visokog obrazovanje.
Posljednji dostupni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazali su da 66 posto osoba s invaliditetom ima samo osnovnoškolsko obrazovanje ili manje od toga, oko 26 posto ima srednju stručnu spremu, pet posto ima specijalno obrazovanje, dok je samo tri posto osoba s invaliditetom s visokom ili višom stručnom spremom.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak objašnjenje tako malog broja osoba s invaliditetom koje su uspješno završile najvišu razinu obrazovanja pronalazi u nedostatku potrebne podrške.
Dok je podrška učenicima s teškoćama u razvoju na nižim razinama obrazovanja propisana zakonom i posebnim pravilnicima, na području visokog obrazovanja slične zakonodavne aktivnosti uopće nema do te mjere da u temeljnom zakonu ne postoji definicija tko se smatra studentima s invaliditetom te shodno tome ima pravo na podršku, rečeno je u priopćenju.
Usprkos tome što je Koordinacija pravobraniteljice pripremila gotovu definiciju koja je više puta upućena Ministarstvu znanosti i obrazovanja tijekom rada na Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, u Zakonu nije uvrštena takva odredba.
Prema iskustvu i pritužbama koje dobiva pravobraniteljica za osobe s invaliditetom upravo nepostojanje definicije tko se smatra studentom s invaliditetom u akademskom okruženju teško opterećuje odnos nastavnika i studenata s invaliditetom i narušava njihov odnos s drugim studentima kad se osiguravanje potrebne podrške doživljava kao pogodovanje i nešto što se rješava dogovorom nastavnika i studenata.
Istovremeno, istraživanje koje je proveo Ured za studente s invaliditetom Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokazalo je da 50 % nastavnika osjeća da nema kompetencije za rad s tom kategorijom studenata.
U akademskoj godini 2021./2022. službe za podršku studentima na devet hrvatskih sveučilišta evidentirale su 881 studenta s invaliditetom. Radi se o studentima koji su od tih službi zbog teškoća koje imaju u funkcioniranju u akademskom okruženju zatražili neki od dostupnih oblika prilagodbe i podrške. Međutim, pretpostavlja se da je stvaran broj studenata koji zbog nekog oblika invaliditeta imaju teškoće u akademskom okruženju daleko veći.
Pravobraniteljica je također govorila o slučaju studenta s invaliditetom na veleučilištu koji se obratio njezinom uredu i koji pokazuje kako su studenti s invaliditetom na svakom koraku suočeni s tolikim nizom prepreka da nije čudo što se mnogi od njih neće ni odlučiti na studij ili će od njega odustati, a oni koji uspiju to će ostvariti najviše zahvaljujući požrtvovnosti roditelja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
