Temeljna ideja instrumenta nije da osporava legitimne trgovinske politike, već da spriječi njihovu zlouporabu kao oružja za politički pritisak
Poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da Europska unija u sporu sa Sjedinjenim Američkim Državama razmotri upotrebu "trgovinske bazuke" skrenuo je pozornost na jedan od najmoćnijih, ali dosad nekorištenih alata u arsenalu Bruxellesa. Riječ je o službenom mehanizmu poznatom kao Instrument protiv ekonomskog prisiljavanja (ACI), uredbi koja je stupila na snagu krajem 2023. godine. Osmišljena je kao obrambeni štit koji Uniji omogućuje da odgovori na situacije u kojima treće zemlje koriste gospodarske mjere kako bi EU ili neku od njezinih članica prisilile na određenu političku odluku.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
04:13
Temeljna ideja instrumenta nije da osporava legitimne trgovinske politike, već da spriječi njihovu zlouporabu kao oružja za politički pritisak. Takve prakse Europska unija smatra nedopuštenim zadiranjem u suverenitet i pravo na samostalno donošenje odluka, a svaki se slučaj procjenjuje zasebno kako bi se utvrdilo postoji li namjera prisile.
Prema definiciji iz uredbe, ekonomska prisila je situacija u kojoj treća zemlja primjenjuje, ili prijeti primjenom, mjera koje utječu na trgovinu ili ulaganja kako bi iznudila promjenu politike EU-a ili države članice. Paleta takvih mjera iznimno je široka i nadilazi klasične carine ili kvote.
Instrument pokriva očite oblike pritiska poput uvođenja posebnih poreza na uvoz, izvoznih ograničenja ili bojkota proizvoda. Međutim, ACI je dizajniran i za suptilnije, neformalne metode pritiska koje je teže pravno dokazati. To uključuje namjerno usporavanje robe na granicama pod izlikom "administrativnih" ili "sanitarnih" provjera, stvaranje regulatornih prepreka za europske tvrtke, ograničavanje pristupa javnim natječajima ili prijetnje povlačenjem stranih investicija. U obzir se uzimaju i pritisci na financijska tržišta, uskraćivanje pristupa kapitalu ili mjere koje pogađaju prava intelektualnog vlasništva.
Iako se o potrebi za ovakvim alatom raspravljalo godinama, potaknuto američkim carinama na čelik i aluminij za vrijeme prošlog mandata Donalda Trumpa, ključni katalizator za njegovo donošenje bio je slučaj Litve. Nakon što je ta baltička članica EU-a 2021. godine dopustila Tajvanu otvaranje predstavništva u Vilniusu pod tajvanskim imenom, Kina je odgovorila nizom neformalnih, ali razornih trgovinskih mjera.
Kineske vlasti nisu službeno uvele sankcije, već su litavski proizvodi jednostavno izbrisani iz kineskih carinskih sustava, čime je uvoz de facto blokiran. U siječnju 2022. kineski uvoz iz Litve pao je za nevjerojatnih 99,8 posto u odnosu na godinu prije. Istovremeno, Peking je vršio pritisak na multinacionalne kompanije, poput njemačkih proizvođača automobila, da iz svojih lanaca opskrbe izbace komponente proizvedene u Litvi ako žele zadržati pristup ogromnom kineskom tržištu. Taj je slučaj u Bruxellesu shvaćen kao ogledni primjer hibridne ekonomske prisile i jasan signal da je Uniji potreban snažan mehanizam za zaštitu, posebno manjih država članica.
Aktivacija "trgovinske bazuke" slijedi strogo definiranu proceduru i zamišljena je kao krajnja mjera. Prvi korak je istraga koju pokreće Europska komisija, bilo na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice. Komisija ima otprilike četiri mjeseca da ispita postoji li doista ekonomska prisila, uzimajući u obzir intenzitet i štetu mjera, obrazac ponašanja treće zemlje te jesu li iscrpljeni diplomatski kanali.
Ako Komisija zaključi da je riječ o prisili, predlaže Vijeću EU-a da to i službeno potvrdi, o čemu države članice odlučuju kvalificiranom većinom. Time se izbjegava mogućnost da jedna članica vetom blokira odluku. Čak i tada, protumjere ne stupaju na snagu odmah. EU prvo pokušava riješiti spor dijalogom, pregovorima ili posredovanjem. Tek ako treća zemlja odbije suradnju i nastavi s prisilom, Komisija kao posljednju opciju može uvesti neku od mjera iz širokog popisa. To može biti uvođenje carina, ograničavanje uvoza i izvoza, zabrana sudjelovanja u javnoj nabavi EU-a, ali i restrikcije u području usluga, investicija ili intelektualnog vlasništva.
Iako je na snazi više od godinu dana, Instrument protiv ekonomskog prisiljavanja još nije korišten. Njegova primarna svrha je odvraćanje – sama prijetnja aktivacijom moćnih protumjera trebala bi odvratiti potencijalne agresore od primjene pritiska. Macronov poziv da se "bazuka" upotrijebi protiv SAD-a, ako predsjednik Trump uvede carine kao dio spora oko Grenlanda, signalizira da bi se ACI uskoro mogao s teorijske razine preseliti u stvarnu primjenu, što bi označilo novu, odlučniju eru europske trgovinske politike.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+