Što bi to bila Milanovićeva Treća Republika? I zašto bi točnije bilo da obećava Četvrtu Republiku...

Predsjednik Zoran Milanović je jučer u svom obraćanju više puta spomenuo da će nakon pobjede na izborima uspostaviti Treću Republiku, a taj pojam je spomenuo i u svojoj kasnijoj objavi na društvenim mrežama.

- Glasajte za bilo koga osim za HDZ, ovo je borba za hrvatsku slobodu i za Treću hrvatsku Republiku - zaključio je Milanović nakon što je dramatično rekao da su izbori "virtualna borba na život i smrt" i pozvao birače da glasuju za SDP, Možemo, Domovinski pokret, Most i bilo koju drugu stranku osim vladajuće.

POGLEDAJTE VIDEO: MILANOVIĆ O ODLUCI USTAVNOG SUDA

"Brojanje" republika stiže iz Francuske, a Francuzi trenutačno žive u Petoj Francuskoj Republici. U Francuskoj su se smjenjivali monarhije i republike kao suprotnost političkog uređenja. Prva Republika je nastala nakon Francuske revolucije koja je započela 1789. godine i u krvi je promijenila zemlju, ali i cijelu Europu. I Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje i danas kroz svoje zastave baštine vrijednosti Francuske revolucije: sloboda, jednakost i bratstvo, što simboliziraju boje plava, bijela i crvena. Prva Republika je trajala do 1804. godine kada se Napoleon Bonaparte proglasio carem. 

Druga francuska Republika je uređenje nakon Bonapartea, ali je i ona "pala" kada je Napoleon III proglasio Drugo carstvo. Treća Republika, čini se, nema veze s onim o čemu sada govori Milanović jer je to bio republikanski oblik vladavine koji se raspao nakon njemačke okupacije Francuske u Drugom svjetskom ratu. Tvorevinu Višijske Francuske koju je nametnuo Adolf Hitler, Francuzi uopće ne broje kao Republiku iako je formalno imala takvo uređenje. Četvrta Republika je nastala nakon Drugog svjetskog rata i pobjede zapadnih sila, ali je i ona bila slaba i nestabilna. Konačno, kroz izmjene Ustava i uređenja, Petoj Republici temelje udara čuveni general i državnik Charles de Gaulle i taj naziv se održao do danas. Prvi puta u povijesti, između Četvrte i Pete Republike nije bilo monarhija i carstava, ali su baš promjene Ustava i političkog sustav dovele do toga da Francuska živi u novoj, Petoj Republici.

Milanović govori o Trećoj Republici. Ali ako se napravi usporedba s Francuskom, onda bi ona trebala biti Četvrta Republika. Prva bi bila Socijalistička Republika Hrvatska za vrijeme Jugoslavije, Druga Republika bi onda bilo razdoblje od osamostaljenja u kojem je vlast bila koncentrirana u rukama predsjednika Franje Tuđmana. Treća republika je, po tome, sadašnje razdoblje parlamentarne Republike nakon ustavnih promjena 2000. godine. 

Ako zaziva Treću Republiku, Milanović je ili ignorirao Socijalističku Republiku i misli samo na dva razdoblja moderne Hrvatske ili je mislio samo na Hrvatsku od osamostaljenja i ustavne promjene 2000. godine. 

Ali u svakom slučaju, zaziva velike, možda i radikalne promjene. Hoće li Hrvatska pod njim prijeći na "kancelarski sustav" u kojem bi premijer imao još veće ovlasti, a predsjednik bi bila protokolarna funkcija koja se bira u Saboru? Za to se jednom davno zalagao, prije nego je postao predsjednik. Hoće li promjena ići u smjeru predsjedničkog sustava i povratka na Tuđmanovo doba? Hoće li ukinuti Ustavni sud koji je žestoko napao i za što se također ranije zalagao? Na ta pitanja zasad nema odgovora i ostaje nepoznanica kako bi bila uređena Treća Republika. Odgovore će morati dati SDP ili on sam jer se radi o vrlo važnim promjenama u političkom sustavu zemlje.