Zbog utrke za ocjenama od djece se traži sve manje, novi kurikulumi bi se trebali doraditi, nastavnike bi se trebalo puno više motivirati i sačuvati ih od pritisaka roditelja. No pomaci se ne očekuju tako brzo
MAGAREĆA KLUPA
PLUS+
Srednja žalost, tko zna kad će biti bolje. To nije zemlja znanja
Nije dobro, nije strašno. Ta legendarna rečenica iz miniserije “Černobil”, kojom je voditelj nuklearke opisao rezultat mjerenja radijacije od 3,6 Roentgena, može se primijeniti i na rezultate PISA testiranja iz 2020. među hrvatskim učenicima. Iako su rezultati među svim zemljama bili slabiji, naši su učenici ipak prvi put ušli u prosjek po svojim vještinama iz čitalačke i prirodoslovne pismenosti. Matematička pismenost nam je i dalje - ispod prosjeka. No kako smo rekli, nije to dobro, ali nije ni strašno. Većina zemalja regije, s kojima smo dijelili obrazovni sustav, znatno su lošije od hrvatskih učenika (osim Slovenije). Zanimljivi su i neki drugi pokazatelji - primjerice, matematička pismenost direktno je povezana s BDP-om neke zemlje. Što je zemlja uspješnija i učenici su bolji. Osim u slučaju Estonije, koja već godinama vrlo sustavno podiže svoje obrazovanje i to im se polako vraća.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
