Smrtonosna supergljivica stigla i kod nas. Evo zašto je opasna

Superinfekcija gljivicom Candidom auris stigla je do Hrvatske. U kolovozu je u KBC-u Split zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, a sad je jedan slučaj potvrđen i u KBC-u Zagreb. 

'OZBILJNA PRIJETNJA ZA PACIJENTE' U Hrvatsku stigla superinfekcija gljivicom otpornom na lijekove! Potvrdili su i slučaj u Zagrebu...

Što je Candida auris i zašto je toliko opasna?

Globalna zdravstvena zajednica suočava se s novim, tihim neprijateljem koji se širi bolničkim hodnicima – opasnom gljivicom *Candida auris*. Otkrivena tek 2009. godine u Japanu, ova "supergljivica" brzo je postala ozbiljna prijetnja zbog svoje otpornosti na lijekove, visoke stope smrtnosti i sposobnosti preživljavanja u bolničkom okruženju. 

*Candida auris* je vrsta kvasca koja može uzrokovati teške, invazivne infekcije opasne po život. Za razliku od drugih, poznatijih vrsta iz roda *Candida*, poput *C. albicans* koja uzrokuje uobičajene gljivične infekcije, *C. auris* predstavlja jedinstven izazov.

Kada uđe u krvotok, može izazvati kandidemiju te zahvatiti unutarnje organe, rane, mokraćni i dišni sustav, a zabilježeni su i slučajevi prodora u središnji živčani sustav.

Stopa smrtnosti između 30 i 60%

Ono što ovu gljivicu čini posebno opasnom jest visoka stopa smrtnosti kod invazivnih infekcija, koja se procjenjuje na između 30 i 60 posto. Važno je naglasiti da zdrave osobe uglavnom nisu u opasnosti.

Najveću prijetnju *C. auris* predstavlja za pacijente s oslabljenim imunološkim sustavom, kroničnim bolesnicima poput dijabetičara, onima koji su nedavno operirani ili su dugo hospitalizirani, te pacijentima s invazivnim medicinskim uređajima poput centralnih venskih katetera, respiratora ili cijevi za hranjenje.

Kako se širi i zašto ju je teško iskorijeniti?

Jedna od najneobičnijih i najopasnijih karakteristika *Candide auris* njezina je sklonost kolonizaciji kože. Dok većina drugih *Candida* vrsta živi u probavnom sustavu, *C. auris* se može nastaniti na koži pacijenta bez izazivanja simptoma. Takva osoba (kolonizirani pacijent) postaje tihi prijenosnik, šireći gljivicu na posteljinu, namještaj i medicinsku opremu.

To dovodi do drugog velikog problema: *C. auris* može preživjeti na površinama tjednima, pa čak i mjesecima. To bolničko okruženje pretvara u rezervoar zaraze, a prijenos se odvija kontaktom s kontaminiranim predmetima ili preko ruku zdravstvenog osoblja.

Dodatni izazov predstavlja dijagnostika. Standardne laboratorijske metode često pogrešno identificiraju *C. auris* kao neku drugu, manje opasnu vrstu kvasca. To može odgoditi primjenu adekvatnih mjera izolacije i liječenja, što omogućuje daljnje nekontrolirano širenje unutar zdravstvene ustanove. Za točnu identifikaciju potrebne su specijalizirane molekularne metode.

Otpornost na lijekove

Najveća prijetnja koju *Candida auris* predstavlja leži u njezinoj multirezistenciji.

Često je otporna na jednu ili više od tri glavne klase antifungalnih lijekova koji se koriste u liječenju: azole, poliene i ehinokandine. Neki sojevi pokazali su otpornost na sve tri klase lijekova, što liječnicima ostavlja vrlo malo ili nimalo terapijskih opcija.

Smatra se da su porastu njezine otpornosti djelomično pridonijeli prekomjerna uporaba antibiotika i antifungalnih lijekova u medicini, ali i široka primjena fungicida u poljoprivredi, koji su strukturno slični nekim antifungalnim lijekovima.

Gljivica također stvara biofilm – zaštitni sloj koji joj pomaže prianjati na površine i dodatno je štiti od djelovanja lijekova.

Stanje u Hrvatskoj i Europi

Sve do nedavno, hrvatski bolnički sustav bio je pošteđen ove prijetnje. Međutim, u kolovozu su u KBC-u Split potvrdili prvi slučaj, dok je sumnja postavljena i u KBC-u Zagreb kod pacijenta premještenog iz druge europske zemlje. Prema informacijama, soj izoliran u Splitu pokazao je osjetljivost na ehinokandine, što znači da liječenje postoji.

Pojava *C. auris* u Hrvatskoj dio je šireg europskog trenda. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorava na ubrzano širenje u europskim bolnicama, s više od 1300 slučajeva zabilježenih samo u 2023. godini.

Hrvatski stručnjaci iz HZJZ-a i bolničkih timova odmah su poduzeli sve potrebne epidemiološke mjere, uključujući izolaciju pacijenata i pojačanu dezinfekciju.

Pojava *Candide auris* jasan je podsjetnik na stalnu prijetnju koju predstavljaju mikroorganizmi otporni na lijekove. Ključ borbe leži u strogom pridržavanju mjera higijene ruku, temeljitoj dezinfekciji bolničkog okruženja, brzoj i točnoj dijagnostici te racionalnoj uporabi antimikrobnih lijekova.