Slovenija pisala prosvjednu notu zbog Ljubljanske banke

Slovenija je u petak prosvjedovala protiv jedne od presuda hrvatskih sudova u sporu Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb s Ljubljanskom bankom oko prenesene devizne štednje hrvatskih državljana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb, objavila je slovenska vlada.

Nedavna presuda Županijskog suda u Zagrebu kojom je odbijena žalba Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke u jednom od tih sudskih postupaka,  čime je ranija presuda na štetu  Ljubljanske banke postala pravomoćna, predstavlja kršenje međunarodnog prava i prava Europske unije, navodi se u prosvjednoj noti koju je slovenska vlada u petak predala veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ljubljani.

Slovenija je u noti izrazila očekivanje da će se Hrvatska sustegnuti od svih postupaka koji su u suprotnosti prema memorandumu iz Mokrica o pitanjima sukcesije kojim je pred ulazak Hrvatske u EU, po ocjeni slovenske strane, bilo dogovoreno da se obustave svi sudski postupci pred hrvatskim sudovima protiv Ljubljanske banke, objavila je Slovenska tiskovna agencija STA.

Kako navode u Ljubljani, Slovenija je ispunila dogovor iz Mokrica jer je omogućila ulazak Hrvatske u EU, dok postupci protiv Ljubljanske banke u međuvremenu nisu obustavljeni.

Takozvani memorandum iz Mokrica potpisali su 2013. tadašnji premijeri dviju država Janez Janša i Zoran Milanović, ali ga dvije strane različito tumače.

Prema službenom stajalištu Ljubljane, dogovoreno je da Hrvatska u cjelosti i bezuvjetno prekine postupke protiv Ljubljanske banke pred svojim sudovima, dok je tumačenje hrvatske strane da je dogovoren privremeni zastoj postupaka prema hrvatskom zakonu, te da je Slovenija kršila memorandum jer nije kao tadašnji vlasnik najveće slovenske banke osigurala suglasnost uprave te banke da pristane na uvjete prekida postupaka, dok se za spor ne nađe alternativno i objema stranama prihvatljivo rješenje, do kojega sve do sada nije došlo.

Slovenija je isplatila tzv. stare devizne štediše Ljubljanske banke u Hrvatskoj nakon što je Europski sud za ljudska prava na tužbu štediša donio presudu da im njihova sredsva treba vratiti po istom modelu po kojemu su odmah nakon osamostaljenja Slovenije bili isplaćeni i domaći, slovenski štediše.

Slovenija međutim i dalje inzistira na tezi da je za onaj dio depozita hrvatskih štediša koji je isplaćen iz javnih hrvatskih sredstava preko Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb nije odgovorna i da je to pitanje koje treba riješiti u sklopu pregovora o sljedništvu nekadašnje SFRJ.