Iz NIS-a su potvrdili da su osigurane dovoljne zalihe sirove nafte za preradu te da su benzinske crpke uredno opskrbljene svim vrstama goriva, apelirajući na građane da nema potrebe za stvaranjem zaliha.
Sankcije NIS-u stupile na snagu, mogući problemi s plaćanjem u Srbiji, Vučić najavio 'obraćanje'
Sjedinjene Američke Države uvele su jutros sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), jednoj od najvažnijih kompanija za srbijansko gospodarstvo. Mjere su stupile na snagu u 6 sati zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji, što je izazvalo neizvjesnost oko opskrbe i platnog prometa. Iz NIS-a su poručili da su osigurali dovoljne zalihe i uputili građane kako da plaćaju gorivo, dok se danas očekuje i izvanredno obraćanje predsjednika Aleksandra Vučića.
Što sankcije znače za građane i kako plaćati gorivo?
Neposredno nakon stupanja sankcija na snagu, NIS je izdao priopćenje s ciljem umirivanja javnosti i davanja konkretnih uputa. Iz kompanije su naglasili da "prioriteti ostaju redovito opskrbljivanje domaćeg tržišta naftnim derivatima i očuvanje socijalne stabilnosti zaposlenih". Potvrdili su da su osigurane dovoljne zalihe sirove nafte za preradu te da su benzinske crpke uredno opskrbljene svim vrstama goriva, apelirajući na građane da nema potrebe za stvaranjem zaliha.
Ključna promjena odnosi se na platni promet. U slučaju da dođe do prestanka funkcioniranja inozemnih platnih kartica, poput Vise i Mastercarda, NIS je pripremio alternativna rješenja:
Plaćanje će biti moguće domaćom "Dina" karticom. Građani će moći plaćati gotovinom. Dostupna će biti i metoda instant plaćanja "IPS pokaži". Korisničke kartice poput "S nama na putu", Agro i Taksi kartica nastavit će funkcionirati bez prekida, kao i platne kartice korporativnih kupaca. Iz kompanije uvjeravaju da je i za veleprodajne partnere osiguran nesmetan platni promet u dinarima.
Vučićeva reakcija i ultimatum iz Washingtona
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je tjednima upozoravao na ovakav scenarij, danas će se obratiti javnosti. Iako tema nije službeno potvrđena, očekuje se da će govoriti upravo o posljedicama američkih sankcija i mjerama koje će država poduzeti.
Vučić je ranije situaciju opisao kao "kolateralnu štetu odnosa Amerikanaca i Rusa", ističući da će Srbija "platiti izrazito visoku cijenu". Prema njegovim riječima, američka administracija zahtijeva "potpuni izlazak ruskog interesa" iz NIS-a, i to u roku od 45 dana. Washington, kako tvrdi Vučić, ne pristaje na smanjenje ruskog udjela, već traži potpuno povlačenje ruskog kapitala.
"Dragi su nama i Moskva i Washington, ali nam je Srbija draža. Zaštitit ćemo interese Srbije. Neće biti nikakvih nestašica ili financijske katastrofe", poručio je Vučić, najavivši da će o rješavanju problema razgovarati s Rusijom, ali i da će tražiti ponovno razmatranje odluke od dolazeće američke administracije predsjednika Donalda Trumpa.
Pozadina sukoba i posljedice za poslovanje
NIS se našao na američkoj SDN listi (Specially Designated Nationals) još u siječnju zbog tzv. "sekundarnog rizika", odnosno vlasničke povezanosti s ruskim energetskim divom Gazpromom, čija je tvrtka kći Gazprom Neft najveći pojedinačni dioničar. Sankcije su dio šireg paketa mjera usmjerenih na sprječavanje financiranja ruskog rata u Ukrajini.
Iako je vlasnička struktura NIS-a posljednjih mjeseci doživjela "kozmetičke" promjene, gdje je dio Gazpromovih dionica preuzela druga tvrtka pod njegovom kontrolom, to nije bilo dovoljno da se izbjegnu sankcije. Većinski ruski udio i dalje postoji, dok Republika Srbija drži 29,9 posto vlasništva.
Stručnjaci upozoravaju da bi dugoročne posljedice mogle biti ozbiljne. Najveći izazov predstavlja platni promet, jer banke, osobito one s europskim i američkim kapitalom, neće htjeti surađivati s kompanijom pod sankcijama. To bi moglo otežati isplatu plaća za više od 13.000 zaposlenih i sve druge financijske transakcije. Kompanija već bilježi poslovne gubitke, koji su u prvoj polovici godine iznosili oko 30 milijuna eura, dijelom i zbog neizvjesnosti oko sankcija.
Problem predstavlja i opskrba sirovom naftom koja u Srbiju stiže preko Jadranskog naftovoda (JANAF). Iako je hrvatska kompanija ishodila privremenu licencu američkih vlasti za nastavak transporta do 15. listopada, njezino produljenje ovisit će o daljnjim aktivnostima NIS-a. Gubitak ovog posla predstavljao bi značajan udarac i za sam JANAF, kojem je NIS jedan od najvećih partnera.
Dok se čeka obraćanje predsjednika Vučića, Srbija ulazi u neizvjesno razdoblje u kojem će morati balansirati između pritiska Washingtona, odnosa s Moskvom i potrebe da osigura energetsku stabilnost za svoje građane i gospodarstvo.