Kada će krenuti sanacija vrtača i kojom dinamikom će ići odlučit će Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Stručnjaci s Građevinskog fakulteta stava su da ne treba ići na sanaciju svih 139 vrtača
PLAN JE ZATRPATI IH
Sanacija jedne rupe stajat će čak 200.000 kuna! Kad će ona početi za sada nitko ne zna...
Stručnjaci Građevinskog fakulteta predlažu zatrpavanje vrtača koje su se otvorile na području Mečenčana nakon razornog potresa u Petrinji. No kad će sanacija početi, još se ne zna.
Plan su prvo prezentirali na Stožeru, a uputili su ga i Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva, koje će odlučiti o sljedećim koracima, odnosno kad kreće sanacija i kojim tempom će ona ići. Mario Bačić s Građevinskog fakulteta mišljenja je da se ne treba ići na sanaciju svih 139 vrtača koje su se otvorile.
- Prvo trebaju biti sanirane vrtače koje su u blizini objekata i infrastrukture, ako želimo vratiti stanovnike. Zatim na redu trebaju biti one u blizini vodocrpilišta Pašino vrelo i na poljoprivrednim površinama, ako želimo da ljudi sigurno mogu ići u polje - rekao je.
Ostale vrtače su, nastavlja, duboko u šumama i na poljoprivrednim površinama koje se ne obrađuju.
- Tu se stvarno može postaviti pitanje opravdanosti zatrpavanja tih rupa - kaže Bačić.
Procjena je da bi za vrtaču široku desetak i duboku pet metara sanacija stajala oko 200.000 kuna.
- To nije samo klasično zatrpavanje rupe. Stanovnici su 20 posto tih vrtača samoinicijativno krenuli zatrpavati, što se ne može smatrati dugoročnim i sigurnim rješenjem - napominje Bačić.
Za zatrpavanje svake predviđeno je osam različitih faza. Prva je osiguravanje terena, zatim treba iscrpiti vodu i otkriti gdje je njezino grlo, odnosno spoj sa stijenom. Potom na red dolazi zatrpavanje. Na dno će se staviti veće kamenje, koje bi prema vrhu bilo sve sitnije, na sam vrh išla bi zemlja, a koristit će se i materijali kojima bi se povećala stabilnost. Bačić kaže kako se iznos sanacije po vrtači može smanjiti ako će se koristiti građevinski otpad od srušenih objekata s područja Petrinje.
- Tu smo definirali kriterije, odnosno može se koristiti samo onaj materijal koji u sebi nema primjesa, kao što su azbest ili salonit - rekao je Bačić.
Od potresa u Petrinji prošlo je gotovo sedam mjeseci. Lokalno stanovništvo nada se da na sanaciju vrtača neće morati predugo čekati. Iako su s njima morali naučiti živjeti, jedina želja im je da oni i njihova imovina budu sigurni.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
