Samoća je najveća prijetnja mladima: Postaju anksiozni i depresivni, nemaju ni empatije

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), tijekom 2023. godine je zbog mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja u Hrvatskoj hospitalizirano 32.510 osoba. Iz istih je razloga 2022. godine bilo 30.522 hospitalizacija, što znači da je njihov broj u godini dana porastao za čak dvije tisuće. Mentalni su poremećaji po učestalosti na desetom mjestu svih hospitalizacija, primjerice, zbog bolesti mokraćnog sustava i spolnih organa je u 2023. bilo samo tisuću i dvjesto više hospitalizacija. Pritom, bilo je čak 2.173 hospitalizacija djece i mladih u dobi od deset do 20 godina, zbog mentalnih poremećaja, kao i 240 hospitalizacija djece do devet godina starosti.

- Broj dugotrajnih hospitalizacija stagnira, ali bilježimo porast u dnevnim bolnicama. I na razini primarne zdravstvene zaštite se sve više ljudi javlja zbog mentalnih poremećaja, pogotovo u mlađim dobnim skupinama. S jedne strane, to je doista rezultat povećanih potreba, a s druge strane je i rezultat destigmatizacije - ljudi se sad ranije, i češće javljaju zbog tih problema, što je dobro, kaže za 24sata prof.dr. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja pri HZJZ. Odavno je predviđeno, dodaje, da će do 2030. mentalni poremećaji postati javnozdravstveni globalni problem broj jedan.

- Pogotovo kod mladih, u kojih se češće primjećuju anksioznost, depresija i slični problemi. Teško je jednoznačno navesti uzroke tome: istraživanja kao jedan od najvećih rizika za mentalne poremećaje navode usamljenost. U pandemiji smo imali imperativ socijalne izolacije no općenito je sve više mladih koji žive izolirano. Komuniciraju samo preko društvenih mreža, sve je manje prave socijalizacije, napominje stručnjakinja. Kako dodaje, kod djece i mladih je jako važna i obiteljska stabilnost, odnosno emocionalna, a ne samo fizička pristutnost i podrška roditelja u životu djeteta - koje je sve manje.

- U slučajevima poput onoga u Prečkom samo gasimo požar. Najvažnije je preventivno jačati socijalne i emocionalne kompetencije djece i mladih za suočavanje sa stresom. Moraju steći elementarne socijalne i emocionalne vještine: komunikacijske, kao i empatiju. Mladi koji žive u izoliranom virtualnom svijetu postaju neosjetljivi na druge, važni su si samo oni, ne prepoznaju tuđe osjećaje i potrebe, naglašava dr. Štimac Grbić. A zdravo društvo, ističe, počiva na empatiji.

- Onoliko koliko smo u stanju brinuti jedni o drugima, bit će zdravo i društvo. Djecu i mlade zato treba uključivati u programe volontiranja, gdje će vidjeti kako izgleda život onih kojima nije lako. Treba ih uključiti i u timski rad, jer djeca danas odrastaju u lošim kompetitivnim odnosima. Moramo ih dovesti do spoznaje da je vlastiti uspjeh ujedno i uspjeh prijatelja, zajednička nagrada, kaže specijalistkinja javnoga zdravstva.

- U protivnom, u tom virtualnom svijetu djeca i mladi oguglaju na tuđu patnju, i ne razlikuju pravi svijet od onoga koji im je serviran, odgovara profesorica na pitanje što za mentalno zdravlje djece znači, primjerice, ako prije škole odigraju igricu ubijanja, koja se čini stvarnom.

- Ako postoje izazovi koji stimuliraju negativna ponašanja, onda treba razvijati virtualne sadržaje koji će nuditi osnažujuće poruke, jačati komunikacijske vještine. Danas u liječenju teških psihoza postoje igrice i internetski programi koji su pacijentima bliski, a potiču upravo stvaranje komunikacijskih vještina, napominje profesorica. Komentira i činjenicu da mladi danas teško, nevoljko ulaze u veze, kao da se "čuvaju" emocionalnog ranjavanja, prekida, emocionalne patnje.

- Ta smanjena zainteresiranost za neku vrstu partnerskih odnosa traži dublja istraživanja, ali da, emocionalna kompetencija podrazumijeva i (ne)sposobnost da se nosimo s emocionalnim rizicima i patnjom, zaključuje Štimac Grbić.

Samo 50 psihijatara za djecu i mlade

U ukupnom broju hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja u 2023. godini, gotovo 18,5 tisuća se odnosilo na muške osobe, a 14 tisuća na ženske. Muškarce se najčešće hospitalizira zbog alkoholizma, shizofrenije, depresivnih poremećaja, reakcija na teški stres, uključujući PTSP, a žene zbog depresivnih poremećaja i shizofrenije. U cijeloj državi je tek 50 psihijatara za djecu i mlade, itekako premalo.

32.510

Hospitalizacija bilo je u 2023. zbog mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja

2.000

Više hospitalizacija nego u 2022. Porast bilježe dnevne bolnice i primarna zaštita

240

Hospitalizacija djece do devet godina zbog mentalnih poremećaja i ponašanja

50.000

Procjena broja djece i mladih u potrebi za skrbi oko mentalnog zdravlja u

50

Dječjih i adolescentskih psihijatara ima u cijeloj Hrvatskoj, puno manje od potreba

57%

Hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja odnosi se na muške osobe

2030.

Dotad će mentalni poremećaji postati javnozdravstveni problem broj jedan