Profesorica Helen Herrman smatra se da se u zemljama s visokim dohotkom oko polovice ljudi koji pate od depresije ne dijagnosticiraju se niti se liječe, a to se penje na 80-do 90 posto u zemljama s niskim i srednjim dohotkom
BORBA PROTIV DEPRESIJE
Oko pet posto ljudi u svijetu godišnje pati od depresije: 'To je globalna zdravstvena kriza'
Svijet ne uspijeva riješiti sve ozbiljniju globalnu krizu depresije, upozorili su ovog tjedna znanstvenici ističući da oko pet posto svjetskog odraslog stanovništva godišnje pati od depresije.
No, prema radu objavljenom u časopisu Lancet i povjerenstvu Svjetske udruge psihijatara za depresiju, ona je i dalje zanemarena globalna zdravstvena kriza i najčešća takva kod mladih ljudi.
Stručnjaci tvrde da će rješavanje tereta depresije dovesti do milijuna sretnijih i produktivnijih članova društva.
Predsjednica povjerenstva profesorica Helen Herrman iz Orygena, Nacionalnog centra za izvrsnost u mentalnom zdravlju mladih i Sveučilišta Melbourne, Australija, rekla je: "Depresija je globalna zdravstvena kriza koja zahtijeva odgovore na više razina."
"Ulaganje u smanjenje tereta depresije dat će milijunima ljudi priliku da postanu zdraviji, sretniji i produktivniji članovi društva, pomoći će jačanju nacionalnih gospodarstava i unaprijediti ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda za 2030."
Smatra se da se u zemljama s visokim dohotkom oko polovice ljudi koji pate od depresije ne dijagnosticiraju se niti se liječe, a to se penje na 80-do 90 posto u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Pandemija koronavirusa stvorila je dodatne izazove koji uzimaju ozbiljan danak u pogledu mentalnog zdravlja milijuna.
U tom kontekstu povjerenstvo koje djeluje pod nazivom "Vrijeme za ujedinjenu akciju protiv depresije" poziva na zajedničke napore vlada, pružatelja zdravstvenih usluga, znanstvenika, ljudi koji žive s depresijom i njihovih obitelji kako bi poboljšali skrb i prevenciju, popunili praznine u znanju i povećali svijest o tom stanju.
Koautor dr. Charles Reynolds sa Sveučilišta Pittsburgh u Americi rekao je: "Znamo da će se većina osoba s depresijom u svim fazama života oporaviti ako dobiju odgovarajuću podršku i liječenje".
"Uvažavanjem znanosti, političkom voljom i zajedničkom odgovornošću, depresija se može spriječiti i liječiti te izbjeći njezine potencijalno onesposobljajuće posljedice".
„Moramo osnažiti ljude s iskustvom depresije zajedno s njihovim obiteljima, liječnicima, kreatorima politike i civilnim društvom da se pozabave cunamijem nezadovoljenih potreba. To se može postići dijeljenjem njihovih iskustava kako bi se smanjila stigma, davanjem informacijama o tom stanju i mogućnostima za pomoć te zagovaranjem većih sredstava za pristupe liječenju utemeljenom na znanstvenim dokazima."
Stručnjaci kažu da još uvijek postoje mnoge zablude o depresiji, uključujući da je ona jednostavno tuga, znak slabosti ili ograničena na određene kulturne skupine.
No ističu da je depresija posebno zdravstveno stanje koje karakterizira njegova postojanost, veliki utjecaj na svakodnevni život i dugoročne zdravstvene posljedice.
Može utjecati na svakoga, bez obzira na spol, podrijetlo, društvenu klasu ili dob, a rizik od depresije raste u okruženjima nedaća, uključujući siromaštvo, nasilje, spol, rasnu i druge oblike diskriminacije.
Depresija je povezana s raznim kroničnim tjelesnim bolestima i u najgorem slučaju može dovesti do samoubojstva.
Supredsjedavajući povjerenstva izvanredni profesor Christian Kieling s Universidade Federal do Rio Grande do Sul u Brazilu, rekao je: "Nema drugog zdravstvenog stanja koje je tako uobičajeno, tako tegobno i tako univerzalno ili tako izlječivo kao depresija, a ipak posvećuje mu se malo političke pažnje i resursa."
"Učinkoviti psihosocijalni i medicinski tretmani teško su dostupni, dok visoka razina stigme još uvijek sprječava mnoge ljude, uključujući visok udio adolescenata i mladih ljudi koji su u riziku od depresije ili doživljavaju depresiju, da potraže pomoć potrebnu za zdrav i produktivan život."
Prema povjerenstvu, prevencija je najzanemareniji aspekt borbe protiv depresije, a razvrstavanje ljudi u samo dvije kategorije, ovisno o tome imaju li kliničku depresiju ili ne, previše je pojednostavljeno.
Kažu da je depresija složeno stanje s raznolikošću znakova i simptoma, razinama ozbiljnosti i trajanjem u različitim kulturama i raznim razdobljima života.
Autori preporučuju personalizirani pristup depresiji, te intervencije prilagođene specifičnim potrebama pojedinca i težini stanja, od samopomoći i promjene načina života preko antidepresiva do intenzivnijih terapija.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
