Ravnatelj Rebra: Nema kolapsa Hitne, ali činjenica je da preko 60 posto pacijenata nisu hitni

Ravnatelj KBC-a Zagreb Fran Borovečki poručio je kako na Objedinjenom hitnom bolničkom prijamu ne vlada kaos niti je sustav pred kolapsom, iako postoje objektivni izazovi koji utječu na njegovo funkcioniranje.

- Važno je naglasiti da je KBC Zagreb i dalje u procesu obnove te danas raspolažemo s oko 40 posto manje bolničkih kreveta nego 2019. godine. Uz to, sezona gripe dodatno povećava pritisak na hitni prijam, no unatoč svemu, svi pacijenti su zbrinuti - istaknuo je Borovečki.

Dodaje kako čak 60 do 70 posto pacijenata koji dolaze na hitni prijam pripada trijažnim kategorijama 4 i 5, odnosno nisu životno ugroženi, što dodatno opterećuje sustav.

- Rad Objedinjenog hitnog bolničkog prijama prepoznali smo kao jedan od ključnih prioriteta bolnice. Trenutačno provodimo četiri strateška projekta, od kojih je jedan upravo unaprjeđenje rada OHBP-a. Kolege iz hitne medicine Grada Zagreba rade izuzetno zahtjevan posao, no problemi poput preopterećenog sanitetskog prijevoza i nedostatno razvijene palijativne skrbi značajno otežavaju rad hitne službe - rekao je.

Najavio je i potrebu za sustavnom analizom opterećenosti svih hitnih prijama te jačanjem zdravstvene skrbi u domovima za starije.

- Smatramo da je nužno osigurati stručnu medicinsku skrb u domovima umirovljenika kako bi se spriječio nepotreban priljev pacijenata u bolnice, ali i optimizirati put hitnog pacijenta unutar bolničkog sustava - naglasio je.

Borovečki je potvrdio da je izrada elaborata o funkcioniranju hitne pri završetku.

-  Elaborat je gotov, trenutačno se dodatno dorađuje. Napravili smo analizu opterećenosti, strukture pacijenata, posebno onih iz domova za starije i palijativne skrbi, te definirali konkretne mjere za poboljšanje rada hitne. One uključuju i jasnije definiranje puta pacijenta od OHBP-a do bolničkih odjela, kao i točan broj kreveta koje svaki odjel mora osigurati za potrebe hitnog prijama - pojasnio je.

Najavio je i infrastrukturna poboljšanja.

- U veljači započinje obnova čekaonica i drugih dijelova hitnog prijama, zahvaljujući donaciji tvrtke Bina Istra - rekao je.

Osvrnuo se i na kadrovske izazove, potvrdivši da je u godinu dana s hitne službe otišlo 38 djelatnika.

- Riječ je o jednom od najzahtjevnijih radilišta u sustavu, s velikom fluktuacijom pacijenata, kao i u svim hitnim službama. I sam sam do prije dvije godine ondje dežurao i dobro znam koliko je taj posao težak. Upravo zato uveli smo magistre sestrinstva u sistematizaciju kako bismo povećali broj medicinskih sestara i tehničara na OHBP-u - rekao je.

Na kraju je uputio jasnu poruku podrške zaposlenicima.

- Svi djelatnici na Objedinjenom hitnom bolničkom prijamu rade izvanredan posao i svi pacijenti su adekvatno zbrinuti. Smatram da kolege s hitne imaju pravo osjećati se povrijeđeno načinom na koji se o njihovu radu govorilo u javnosti. Njima treba odati priznanje za profesionalnost i predanost - zaključio je Borovečki u razgovoru za 24sata nakon konferencije za medije kako bi javnosti predočili činjenice o organizaciji rada Objedinjenog hitnog bolničkog prijama te mjerama koje se, kažu, kontinuirano poduzimaju kako bi se osigurala pravodobna, sigurna i kvalitetna zdravstvena skrb. 

Sindikat: Nikada se prije nije događalo da ljudi čekaju sanitet više od 20 sati

Iz Sindikata zaposlenika KBC-a Zagreb su tijekom vikenda poručili da je hitna služba od ključne važnosti za pacijente u životno ugrožavajućim stanjima, ali i da su zdravstveni radnici na rubu izdržljivosti zbog dugogodišnjeg preopterećenja, nedostatka kadra i nefunkcioniranja drugih dijelova sustava. Cilj obraćanja javnosti, naglašavaju, nije izazivanje panike, već upozoravanje na ozbiljne i dugotrajne probleme koji se upravo u najvećoj hrvatskoj bolnici najjasnije prelamaju te zahtijevaju hitno i sustavno rješavanje.

- Gledate stariju osobu koja danima leži u bolnici, i znate da se o njoj moglo i trebalo pobrinuti na primarnoj razini. Sustav palijative ne funkcionira. Time se dodatno opterećuju zdravstveni radnici, ali i bolnički kapaciteti koji su namijenjeni akutnim, životno ugrožavajućim stanjima. Velik problem predstavlja i sanitetski prijevoz, koji je kronično preopterećen. Nedovoljan broj vozila i timova ne može pokriti sve potrebe, osobito zbog porasta privatnih domova za starije koji nemaju vlastiti sanitet i koji se uglavnom otvaraju u blizini velikih bolnica. Događa se da pacijent koji je otpušten u podne čeka sanitet do kasno u noć idućeg dana. Nikada se prije nije događalo da ljudi čekaju prijevoz više od 20 sati. To se izravno prelijeva na bolničke odjele, pacijenti koji su spremni za otpust bez potrebe zauzimaju bolničke krevete, a saniteti po njih dolaze tek u dva, tri ili pet ujutro -  kazala je ranije za 24sata Tanja Leontić, predsjednica Sindikata KBC-a Zagreb i predsjednica Radničkog vijeća.

Danas nam je pak rekla kako je njen istup u medijima rezultirao time da su već za vikend imali dosta manje pacijenata na Hitnoj i poručuje kako liječnici i sestre na Hitnoj rade izvanredan posao i zbrinjavaju sve pacijente.