Raste broj suicida kod djece: 'U 10 godina Hrvatska je izgubila tri školska razreda'

U zadnjih 10 godina u Hrvatskoj je čak 74 djece do 18 godina izgubilo život jer su počinili suicid, što znači da smo izgubili tri školska razreda. Alarmantni su to podaci koje su otkrili brojni stručnjaci na konferenciji za medije koja je organizirana povodom Svjetskog dana prevencije suicida. On se obilježava 10. rujna od 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

- Moramo mijenjati narativ o samoubojstvu. Moramo poticati ljude da govore, a one koji traže pomoć osloboditi osjećaja srama i stigme - poručio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od 2000. godine do danas broj samoubojstava u Hrvatskoj prepolovljen je s oko tisuću na otprilike 500 godišnje. U 2024. godini evidentirano je, kaže, 542 slučaja suicida.

- Svaki izgubljeni život je previše. I dalje moramo raditi na preventivnim mjerama, osobito jer bilježimo zabrinjavajući porast među djecom i mladima - poručio je Capak.

Prof. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a navodi kako najviše samoubojstava čine stariji od 65 godina, a prednjači Krapinsko-zagorska županija te kontinentalne županije, a ovaj problem, dodaje, povezuju i sa županijama u kojima bilježe povećanu konzumaciju alkohola.

- Kad govorimo o muškarcima i ženama razlika je velika. Muškarci četiri puta češće počine suicid nego žene jer one češće traže pomoć - dodaje.

'U godini dana 20 djece više počinilo suicid'

Ističe kako su zabrinjavajući podaci da raste broj samoubojstava djece i mladih.

- Podaci pokazuju da je u 2023. godini među djecom i mladima do 29 godina počinjene 41 suicid, a u 2024. 61. U posljednjih deset godina čak 74 osobe mlađe od 18 godina oduzele su si život. Iako se sveukupni broj samoubojstava smanjio, broj djece i mladih se povećao - kazala je.

Da se radi o ozbiljnom društvenom problemu potvrđuju i brojke policije.

- Od 2015. do 2024. u Hrvatskoj je zabilježeno 5905 smrtnih slučajeva zbog suicida i 5747 pokušaja, to je cijeli jedan grad u Hrvatskoj. To znači da policija u prosjeku svaki dan ima četiri intervencije povezane sa samoubojstvima ili pokušajima. Izgubili smo tri školska razreda djece od suicida u deset godina. To je poražavajuća činjenica - dodao je Josipović.

Stručnjaci naglašavaju da je prevencija nemoguća bez otvorene komunikacije.

- Ako ne slušamo djecu dok su mala i govore nam o malim problemima, nećemo ih čuti ni kada odrastu i nose se s velikim - podsjetila je klinička psihologinja Ella Selak Bagarić koja dugi niz godina radi s djecom.

Ona upozorava da kod djevojčica depresija češće poprima oblik povlačenja i plača, dok dječaci reagiraju agresijom i ljutnjom, ispod čega se često skriva teška depresivna slika.

- Problem je što tada ne dobivaju empatiju, nego osudu. I tu gubimo šansu da vidimo što je ispod ponašanja. Primijetili smo kad se tragičan događaj zbio u Beogradu, tad nam se javio veliki broj mama koje su potražile pomoć jer su primijetile da im se sinovi agresivno ponašaju. Prepoznale su da neće naići na osudu nego na partnera u zdravstvu. Ne možemo samo reagirati kad je problem eskalirao. Sad je u tijeku reforma da se osigura dostupna psihološka pomoć bez uputnice radi straha stigmatizacije pogotovo u manjim sredinama. Djeca će u Zagrebu dobiti pomoć kad im ona treba, ali nije tako u malim sredinama - naglašava Selak Bagarić.

'Imamo pandemiju usamljenosti'

Predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb Darko Marčinko naglašava da samoubojstvo nikada nije posljedica jednog uzroka.

- Radi se o biološkom, psihološkom, socijalnom i duhovnom faktoru. Svaki pokušaj je izraz jake unutarnje nelagode, a u njegovoj srži često je sram, a to je emocija o kojoj se premalo govori - rekao je Marčinko.

Dodao je i da društveni faktori igraju veliku ulogu.

- Svaki suicid je produkt dvije grupe faktora. Jedan je dubinski, a drugi okidač često je ili pogoršanje zdravstvenog stanja, ekonomski problemi i teške životne situacije. Covid je pak donio veliki problem za mentalno zdravlje ljudi. Imamo značajan porast anksioznih i psihičkih poremećaja pogotovo u mlađoj populaciji. WHO to već naziva 'epidemijom usamljenosti'. Ljudi, a mladi pogotovo su sve više usamljeni. Više su na društvenim mrežama nego što se druže uživo. Mi na Rebru imamo Krizni centar čiji je telefon dostupan od 0 do 24 sata i osobe koje se muče, koje trebaju pomoć uvijek je mogu dobiti - poručuje prof. Marčinko.

Stručnjaci poručuju da prevencija počinje malim, ali važnim koracima, otvorenim razgovorom, empatijom i dostupnošću stručne pomoći.

OVDJE MOŽETE POTRAŽITI POMOĆ

Usluge zaštite mentalnog zdravlja možete besplatno i bez uputnice dobiti i u savjetovalištima za mentalno zdravlje koje pripadaju županijskim zavodima za javno zdravstvo i zavodu za javno zdravstvo Grada Zagreba, uz predočenje zdravstvene iskaznice.

Njihove kontakte možete vidjeti na sljedećoj poveznici:

https://www.hzjz.hr/aktualnosti/adrese-sluzbi-za-mentalno-zdravlje-i-prevenciju-ovisnosti-zupanijskih-zavoda-za-javno-zdravstvo/

Ukoliko su teškoće s kojima se suočavate preplavljujuće i osjećate da Vam je žurno potreban razgovor, možete nazvati sljedeće telefone za pružanje psihološke pomoći:

Telefon za psihološku pomoć 01/48 28 888 | radnim danom 10-22h

Savjetodavna linija za roditelje i djecu, svakim danom od 9 do 20 | za djecu 116 111| za roditelje 0800 0800

U sklopu KBC Zagreb djeluje CENTAR ZA KRIZNA STANJA I PREVENCIJU SUICIDA gdje se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefonom 01 2376 470 od 0 do 24 sata.