Ne čini se dovoljno kod rodno uvjetovanog nasilja, upozorava GREVIO. Moramo imati vrlo oštre sankcije i za ljude unutar sustava koji ne provode zakon u djelo, stava je Neva Tölle.
OCJENA VIJEĆA EUROPE
Provodi li se Istanbulska konvencija? Ozbiljno se nasilje u Hrvatskoj tretira kao prekršaj...
Hrvatska je poduzela korake protiv obiteljskog nasilja nad ženama, ali ne čini dovoljno po pitanju drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja, objavljeno je u prvom evaluacijskom izvješću o provedbi Istanbulske konvencije. Skupina stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO) upozorava na potrebu za razumijevanjem "rodne prirode" svih oblika nasilja nad ženama, a čini im se da u kaznenom pravosuđu još prevladavaju "predrasude i patrijarhalni stavovi, što često dovodi do kvalifikacije ozbiljnih incidenata nasilja kao prekršaja, a ne kao kaznenih djela, što rezultira manjim sankcijama. Pozivaju vlast da posveti veću pozornost djeci koja su svjedočila ili doživjela obiteljsko nasilje jer suci ne razmatraju uvijek nasilje jednog roditelja nad drugim kao razlog za ograničavanje prava nasilnika na pristup djetetu. Postupak određivanja prava na skrbništvo i posjete, navode, trebao bi sadržavati procjenu rizika kako bi se utvrdio najbolji interes djeteta. Na navedene probleme sustavno upozorava i konzultantica Autonomne ženske kuće Neva Tölle.
- Implementacije Istanbulske konvencije i pet godina nakon ratifikacije nema u policiji, pravosuđu, DORH-u, centrima za socijalnu skrb i obiteljskim centrima. Žrtve nasilja prisiljava se da sudjeluju u procesu medijacije, što je strogo zabranjeno - upozorava.
Cijeli sustav, iako bi trebao štititi žene i djecu te sankcionirati počinitelje, radi drukčije.
- Oni štede počinitelja, traže za njega što više olakotnih okolnosti, a žene i djecu tako prepuštaju novom valu nasilja od tog istog zlostavljača - navodi Tölle.
Femicid se može prevenirati ako se koriste alati koje pruža konvencija u svrhu zaštite žena i djece te ako se počne ozbiljno kažnjavati nasilnika. Iako se radi na unapređenju sustava zaštite žena žrtava nasilja, kroz zakonske izmjene, Tölle je stava da to neće samo po sebi dovesti do nužne promjene u praksi. Nužno je, navodi, da svi unutar sustava počnu postupati prema konvenciji.
- Ako netko od ljudi u sustavu to ne želi provoditi i raditi po slovu zakona, one koji svojim nehatom ili previdom ne čine ništa ili ne čine dovoljno da zaštite ženu trebamo oštro sankcionirati. Ako od pet alata u rukama iskoriste tek jedan ili nijedan, postavlja se pitanje smiju li više raditi taj posao. Stava sam da ne. Moramo imati vrlo oštre sankcije i za ljude unutar sustava koji ne provode zakon u djelo - ističe Tölle, koja smatra da bi jedna od sankcija trebala biti zabrana rada u struci dovedu li svojim odlukama do toga da imamo život manje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
