'Projekte u Nacionalnom planu oporavka plaćat će građani'

Udruga Glas poduzetnika u petak je objavila analizu stanja velikih javnih infrastrukturnih projekata koji su financirani iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Analizu je proveo Odbor za EU fondove UGP-a.

Kako ističu, predviđeni rok za usvajanje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti je tijekom ljeta 2021. godine, a projekti se moraju dovršiti do kolovoza 2026. godine. No, prema dosadašnjem iskustvu, infrastrukturni projekti traju znatno duže, a posljedica svega je da se dijelom financiraju iz državnog proračuna.

"S obzirom na kraće rokove provedbe u sklopu NPOO-a upitno je hoće li se zadani projekti moći realizirati i u kojem postotku. Zbog očitih prepreka doći će do potrebe dodatnog financiranja istih iz državnog proračuna. Ako veliki infrastrukturni projekti trebaju doprinijeti oporavku gospodarstva u pogledu sudjelovanja hrvatskih poduzetnika u izvođenju radova, analiza ukazuje na veliki rizik da će u konačnici sredstva za oporavak gospodarstva završiti u proračunima drugih država. Naime, tvrtke iz drugih država većinom vrše usluge i radove na takvim projektima u Hrvatskoj", kazala je Natalia Zielinska, članica Odbora za EU fondove.

VIŠE ZA PRIVATNI SEKTOR Ekonomisti: Vladin plan za oporavak gospodarstva nije dobar, ovo su naši prijedlozi

Ova je analiza pokazala da je u Hrvatskoj prosječno trajanje realizacije pojedinog projekta 8 godina i jedan mjesec. 

"Moramo istaknuti da nismo protiv dobrih javnih infrastrukturnih projekata koji doprinose oporavku i razvoju, ali postoje mnogi koraci koji se moraju poduzeti kako bi se uspješno ostvarili. Naime, Vlada RH mora se fokusirati na one projekte koji će se moći završiti u razdoblju od 5 godina. Jedino tako sredstva neće propasti. Analiza je pokazala i da željeznički, cestovni i vodni projekti jednostavno predugo traju. Podsjećamo, mnogo takvih projekata planira se financirati upravo iz NPOO-a, što je velika greška", poručuju iz Glasa poduzetnika.

"Naš prijedlog, temeljen na provedenoj analizi je da se projekti koji dokazano duže traju, preusmjere u Operativni program 2021. – 2027. Na taj način, postoji veća mogućnost da projekti budu uspješni i da se realiziraju. U slučaju da takvi projekti ipak ostanu u NPOO-u, sredstva koja smo dobili od Europske unije će propasti. Podsjećamo, u Operativnom programu 2014. – 2020. ostalo je neisplaćeno više od 5 milijardi eura, a prvenstveno vezanih uz velike infrastrukturne projekte. Također, važno je istaknuti da će državni proračun morati namiriti svu razliku za one projekte koji će započeti, a neće završiti unutar tih pet godina. Ponovno će građani morati plaćati zbog toga što Vlada RH ne želi poslušati stručnjake i razmotriti brojna provedena istraživanja te analize", rekao je Kristian Korunić, koordinator Odbora za EU fondove.

OTVORENO PISMO PREMIJERU Udruga Glas poduzetnika: 'Hrvatske šume uništavaju Požgaj grupu, ovo je sramotno'

Iz Udruge poručuju da su sve ostale države članice Europske unije koje pripremaju NPOO uključile poduzetnike, udruge i zainteresiranu javnost u izradu dokumenta. Da su to, ističu, učinila resorna ministarstva i Vlada RH, onda bi odgovornost za kvalitetu dokumenta bila na svima uključenima. Ovako, sva odgovornost i krivnja za sve buduće promašaje ide na one koji su dokument u tajnosti sastavljali.

"Nažalost, slična situacija s netransparentnosti i tajnovitosti oko donošenja strateških dokumenata već se dogodila kod programiranja postojećih operativnih programa. Rezultat toga je da smo danas ne samo na začelju po povlačenju bespovratnih sredstava, već smo se “zacementirali” na začelju Europe po razvijenosti", zaključuje UGP u priopćenju.