Projekt ATENA u godinu dana provjerio točnost 205 tvrdnji u medijskim navodima

Institut za istraživanje hibridnih sukoba predstavio je rezultate projekta ATENA – Analiza točnosti medijskih napisa i informacija, koji se bavi provjerom vjerodostojnosti sadržaja nastalih u hrvatskom informacijskom prostoru, ali i onih koji dolaze iz medija u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, a potom se plasiraju u Hrvatsku s ciljem utjecaja na javno mnijenje.

Voditelj projekta ATENA i prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap rekao je na predstavljanju u Zagrebu da je od rujna prošle godine objavljeno ukupno 127 analiza i provjera, pri čemu je provjerena točnost 205 tvrdnji relevantnih za hrvatsku javnost.

Od ukupnog broja objava, 83 su bile klasične provjere činjenica, 36 su činili analitički tekstovi, dok su u dva slučaja analizirani isključivo izvori informacija. Na projektu je sudjelovalo 18 stručnjaka različitih profila, uz četiri projektna partnera, među kojima su i dvije medijske kuće.

Akrap je naglasio da je temeljni cilj projekta jačanje otpornosti hrvatskog informacijskog prostora kroz neovisnu, stručno utemeljenu i metodološki jasnu provjeru činjenica koje se pojavljuju u javnosti.
„Mi ne osuđujemo niti presuđujemo, nego provjeravamo činjenice i javno iznosimo rezultate tih provjera“, istaknuo je.

Dodao je kako ATENA ne daje objedinjene ocjene stanja medijskog prostora, već se fokusira na provjeru pojedinačnih tvrdnji, zbog čega se ne objavljuju zbirni podaci o ukupnom broju netočnih navoda.

U dosadašnjim analizama korištene su 1243 poveznice, dokumenta, citata i druga dokazna građa, što u prosjeku znači gotovo šest izvora po provjeri. Prosječno vrijeme od objave informacije do objave njezine provjere iznosilo je 16,7 dana, a na jednoj analizi sudjelovalo je prosječno 1,5 provjeravatelja.

Poseban naglasak, kako je rekao Akrap, stavljen je na otkrivanje uzroka dezinformacija. Pritom je istaknuo da se projekt ne bavi isključivo sadržajima nastalim u Hrvatskoj, već i onima koji dolaze iz susjednih zemalja te se različitim komunikacijskim kanalima nastoje ubaciti u hrvatski informacijski prostor s ciljem utjecaja na javne stavove i odluke.

Projekt ATENA temelji se na razvoju analitičke matrice i metodologije za detekciju dezinformacija, u koju su uključeni i alati umjetne inteligencije. Obuhvaća praćenje sadržaja s internetskih portala, društvenih mreža, tiskanih medija te radijskih i televizijskih programa iz više zemalja u hrvatskom okruženju.

Na predstavljanju rezultata sudjelovali su i članovi analitičkog tima Miran Čoklo, Roman Domović, Ivan Balabanić te umirovljeni kapetan bojnog broda Ivica Mandić, dok se ukrajinski brigadir Viacheslav Semesenko uključio telefonskim putem.

Odgovarajući na pitanje novinara zašto projekt ne provjerava informacije koje dolaze iz hrvatskih državnih institucija, Akrap je pojasnio da se, u skladu s međunarodnim pravilima fact-checkinga kojih se ATENA pridržava, provjere ne provode u situacijama kada je o nekoj temi već u tijeku otvorena javna rasprava i kada institucije i mediji međusobno komuniciraju u javnom prostoru.

Projekt ATENA pokrenut je 23. rujna 2024. odlukom Agencije za elektroničke medije, u okviru mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti „Uspostava sustava provjere medijskih činjenica“, a u potpunosti se financira sredstvima Europske unije kroz instrument Next Generation EU