STRAVIČAN DAN
Prije 145 godina potres je razorio Zagreb. Šenoa: 'Nikad nisam vidio užasnije slike!'
Veliki potres magnitude 6,2 Richtera pogodio je Zagreb 9. studenog 1880. godine, a u snažnom podrhtavanju oštećena je skoro svaka od 3670 zgrada, koliko ih je tada bilo u gradu. Bilo je to u 7 sati, 3 minute i 3 sekunde...
Urušilo se 13 posto zgrada, a katedrala je bila toliko oštećena da joj je trebala temeljita obnova.
Urušilo se 13 posto zgrada, a katedrala je bila toliko oštećena da joj je trebala temeljita obnova.
U tom potresu poginula je jedna osoba, a još 29 teže je ozlijeđenih.
Prirodoslovac Josip Torbar napisao je kako se zemlja tresla desetak sekundi, a da se nakon prvog udara gradom uzvitlala prašina te su se srušili brojni dimnjaci, a urušeni zidovi pokrili su ulice ruševinama.
Epicentar tog razornog potresa bio je blizu Kašine, ali snažno podrhtavanje oštetilo se sve do Dubrovnika.
Mnogi Zagrepčani živjeli su u strahu nakon potresa. Oni koji su mogli, pobjegli su u obližnje gradove monarhije, ali i razne europske gradove.
Navodi se da je Glavni kolodvor izdao 3800 karata u sljedećim danima. Sam grad je tada imao oko 30.000 stanovnika.
Na popisivanju šteta nakon potresa radio je i slavni pisac August Šenoa, koji je bio gradski vijećnik u to vrijeme.
"Nikad ne vidjeh užasnije slike, ne oćutih dublje žalosti za svoga vijeka", pisao je Šenoa koji se razbolio od upale pluća i umro sljedeće godine.
Taj je potres potakao sustavni razvoj seizmologije u Hrvatskoj, u čemu su presudnu ulogu imale JAZU i Meteorološki opservatorij Kraljevske velike realke u Zagrebu, odakle se, kako pišu kroničari, zaslugom Andrije Mohorovičića razvila u svijetu priznata “zagrebačka seizmološka škola”.
Geofizički odsjek zagrebačkog PMF-a izradio je kartu rizika na temelju analize oko 40.000 potresa zabilježenih u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama.
Karte PMF-a uključene su u Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku koje je izradila Državna uprava za zaštitu i spašavanje.
Prema njoj, samo je u Zagrebu 40.000 kuća i zgrada sagrađeno prije 1945. te u gradnju nije uračunata opasnost od podrhtavanja tla.
One su najugroženije, a najviše ih je u strogom centru grada. Upravo neke od tih zgrada stradale su u potresu u nedjelju.
Ono na što su najviše upozoravali je da bolnice ne bi bile dovoljne kako bi primile sve ozlijeđene.
