Hrvatska udruga banaka upozorava da je spektar besplatnih usluga, koje je predlaže Ministarstvo financija, preširok.
BANKE O REZANJU NAKNADA
'Predložene izmjene bi mogle predstavljati snažan udarac za razvoj i poslovanje banaka'
Čitanje članka:
2
min
Još nije poznato koliki će biti financijski udar na banke "Primorčeva zakona" o besplatnom računu. Analiza utjecaja zakonskog prijedloga na poslovanje banaka znat će se do kraja tjedna, a do tada će biti izbrušen i zajednički prijedlog banaka te upućen u javno savjetovanje. I dok građani pozdravljaju najavljeni zakon, Hrvatska udruga banaka (HUB) upozorava da bi predložene izmjene mogle predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja banaka.
Podsjetimo, Ministarstvo financija u javno savjetovanje uputilo je izmjene zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja, dakle onaj na koji građani primaju plaću ili mirovinu. Njime je propisano da banka ne smije potrošaču, kojemu vodi račun, naplatiti uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa, uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, uslugu izdavanja i korištenja debitne kartice te izvršenja plaćanja debitnom karticom. Prijedlogom predviđa da se potrošačima bez naknade omogući pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija. Ministar Marko Primorac stava je da će zakonski prijedlog pridonijeti daljnjoj zaštiti potrošača.
- Uvođenjem širokog raspona usluga koje se ne naplaćuju, dok istovremeno postoje značajni troškovi njihova pružanja i razvoja, uvelike se utječe na dosadašnji koncept bankarskog poslovanja, održivost, kao i mogućnosti daljnjeg razvoja. Ovakav prijedlog predstavlja temeljnu prekretnicu zahtijevajući duboku transformaciju poslovnih modela i strateško planiranje budućih investicija - stav je HUB-a.
Podsjećaju da je početna intencija zakonodavca bila omogućiti građanima pristup osnovnim bankarskim uslugama bez naknade, osobito za dio građana kojima naknade mogu predstavljati značajniji trošak, kako bi mogli podići gotovinu i slobodno s njom raspolagati. Ovim prijedlogom zakona bez jasnih kriterija nudi se širok raspon usluga besplatno svim klijentima banaka, a to predstavlja do sada nezabilježenu praksu, upozoravaju.
- Prema našim saznanjima, trenutačno ne postoji ni jedna djelatnost i poduzeće, bilo u javnom ili privatnom sektoru, koja nudi široki spektar svojih usluga besplatno jer je takvo poslovanje u potpunosti neodrživo - napominju u HUB-u.
Bankarske usluge u Hrvatskoj, navode, spadaju među najpovoljnije u usporedbi s državama Europske unije, a također u samom su vrhu što se tiče pružanja kvalitete i razine usluga. Banke su do sada, u skladu sa zakonom, nudile socijalno osjetljivim skupinama besplatno ili uz simboličnu naknadu korištenje osnovnog računa socijalno osjetljivim skupinama što je uobičajena praksa u državama EU-a. Iz HUB-a naglašavaju kako banke kontinuirano ulažu značajna sredstva u razvoj i digitalizaciju svojih usluga kako bi pravovremeno odgovorile na potrebe klijenata. Osim toga, ulaže se i u osiguranje visoke razine kibernetičke sigurnosti, što je ključno za zaštitu imovine. Sva ta područja zahtijevaju sofisticirana i visoko stručna znanja, čija provedba i unapređenje podrazumijevaju značajna financijska ulaganja.
Bankari u neslužbenim razgovorima napominju kako ulaganja u sigurnost dijelom financiraju prihodima iz naknada, dok dio spomenutog troška banke pokrivaju iz ostalih prihoda. Zaključuju i kako je nužno voditi računa da uvjeti poslovanja budu usklađeni s praksama država EU, kako bi banke u Hrvatskoj bile konkurentne i nadalje mogle klijentima nuditi usluge na najvišoj razini kvalitete.
Naknade čine 19 posto prihoda banaka
Podaci HNB-a pokazuju da su banke u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarile dobit od 1,2 milijarde eura, dok su od naknada kućanstvima uprihodile više od 246 milijuna eura. Naknade trenutno čine 19 posto prihoda banaka u Hrvatskoj, dok je taj prosjek u Europskoj uniji 30 posto. Trenutačno je u Hrvatskoj otvoreno više od 4,7 milijuna tekućih računa, za koje građani godišnje prosječno plaćaju 25 eura.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
