Na vrgoračko je područje, koje se smatra jednim od najvećih vinogorja u Hrvatskoj, palo više od 275 litara kiše po četvornome metru. Podzemne rijeke su se izlile i poplavile plodna kraška polja
NEMA KANALA
Potop u Vrgorcu: 'Dva milijuna trsova je nestalo pod vodom'
Čitanje članka:
3
min
Kiša koja danima pada u vrgorskom kraju uzrokom je velikih poplava. Palo je više od 275 litara kiše po četvornome metru. Zbog velikih količina vode na kolnicima zatvorene su lokalne ceste. Podzemne rijeke Matica i Betina su se izlile i poplavile plodna vrgorska kraška polja Rastok, Jezero i Bunina. Ovaj kraj poznat je po proizvodnji breskve i nektarine, ali i vrgoračke jagode. Sadnice jagoda, govore nam vrgorački jagodari, uslijed ovih poplava nisu ugrožene, tek male površine su se našle pod vodom. Kod njihove sadnje pazi se da se sade na višim površinama upravo zbog mogućnosti poplava. Prije neki dan izlila se Sriduša i poplavila dijelove Kokorića čiji stanovnici itekako dobro pamte poplavu iz prosinca 2020., kad je selo danima ostalo odsječeno od ostatka svijeta.
- Za sada nema naznaka da bi se poplava iz 2020. u Kokorićima mogla ponoviti, most još nije pod vodom, a to djeluje obećavajuće. Za poljoprivredne kulture ćemo lako samo da se ono zlo od prije pet godina ne ponovi - govore nam stanovnici Kokorića.
Hrvatske vode tad su najavile ulaganje od 13 milijuna eura u odvodne kanale. Projekt nije do kraja realiziran.
Vrgoračko se područje smatra jednim od najvećih vinogorja u Hrvatskoj, a to potvrđuje podatak da je upravo na plodnim poljima Rastok, Jezero i Bunina zasađeno više od 4,5 milijuna trsova vinove loze. Na ovom vinogorju, uz ostale sorte, uspijevaju autohtone sorte zlatarice vrgorske, trnka i plavke. U ovom trenutku ne može se točno procijeniti koliko je trsova pod vodom, ali se računa na nekih dva milijuna trsova, kažu nam mještani.
Najugroženiji je zapadni dio polja Kutac do Draževitića.
- Ovo je uobičajena poplava, u zadnje tri, četiri godine suočavamo se s ovakvim poplavama. Pod vodom je trenutačno više od tristo hektara obradivih površina, uglavnom pod vinovom lozom jer se tu ne može ništa drugo osim vinove loze i ponekih voćaka uzgajati, zato što na ovim prostorima struji voda. Nije nas ništa iznenadilo, jer kad padne veća količina od sto litara po metru kubičnom to je poplava, a u nas je palo gotovo tristo litara u zadnja četiri dana. Mi smo se prilagodili tim lošim uvjetima i upravo te površine koje su uglavnom svaku godinu pod vodom sade se s vinovom lozom jer ona može trpjeti vodu, ali samo u zimskom periodu, kad su štete najmanje - govori nam Goran Franić, iskusni vinogradar i vinar iz Vrgorca.
Razina vode nije visoka kao tijekom prošlogodišnje poplave 25. rujna, kad je u mutnoj vodi grožđe u jednom trenutku plivalo.
- Sad nema izravne štete, ali trpimo neizravnu štetu jer smo primorani saditi samo vinovu lozu na tim površinama ili napustiti te površine. U ovom trenutku nema straha za samu biljku i propast cijelih nasada, ali dugoročno, uz peronosporu, sve veći je rizik od bolesti eske - poručuje Franić i dodaje kako će pratiti što će se sljedećih dana događati.
Austrougarska je zadnja gradila odvodne kanale
Vrgorački poljoprivrednici se nalaze na takvom geografskom podneblju koje ima svoje specifičnosti, prednosti i nedostatke s kojima se oni iz godine u godinu dobro nose. Ipak ne mogu, a da prst ne upiru u odgovorne jer, kako poručuju, još u doba Austro-Ugarske mislilo se i radilo kako bi se olakšalo poljoprivrednicima. Kanali koji i danas postoje u vrgoračkim poljima su još od austrougarske vlasti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
