Plenković je nekad brinuo što kaže Bruxelles. Sad brine što kažu Thompson, Crkva i desnica

"Živimo u demokraciji, hvala Bogu, i to je najvažnije od svega. Da svatko može istupati i govoriti na način kako želi".

Pa je stoga Gordan Jandroković dozvolio saborskom zastupniku stranke Domino Damiru Biloglavu da svoje izlaganje u parlamentu završi pozdravom "Za dom spremni".

"Govorite svaki kako želi, a građani će prosuđivati što je u redu, a što nije", ispalio je Jandroković, očito još pod dojmom subotnjeg kleronacionalističkog mitinga na Hipodromu.

Znači, građani će sami prosuđivati je li ustaštvo dobro ili nije, ali će pritom isto tako vidjeti da se ustaštvo tolerira u Hrvatskom saboru i od strane vladajuće stranke, kao što će vidjeti da se ustaški pozdrav normalizira i relativizira do razine da postaje referenca, a ne sramota za hrvatsku politiku.

Anušić zna odgovor

Pa onda i ministar obrane Ivan Anušić priznaje novinarki da je na Thompsonov uzvik "Za dom" na Hipodromu spremno odgovorio "Spremni". Dok premijer Andrej Plenković za ZDS kaže da su to "samo prve tri riječi pjesme" i zašto se sad svi oko toga uzbuđuju?

Za Jandrokovića, ustaški pozdrav u Hrvatskom saboru, izrečen bez sankcija i opomena, samo je tekovina demokracije. A na kojim vrijednostima treba počivati ta demokracija?

Ili još bolje, bi li te demokracije bilo pod vlašću ustaša i ekstremne desnice? Bi li u toj demokraciji u kojoj ustaše dominiraju ili se u njoj ugodno osjećaju, pozivali se na 1941. ili 1991. godinu, bilo mjesta za one koji se s njima ne slažu?

Povijest nam govori drugačije.

Kršćanska Hrvatska

Ako se Anušić pravda kako je Thompsonov pozdrav ZDS iz 1991. godine bio poziv na otpor agresiji, on je svejedno i tada bio temeljen na ustaškom nasljeđu i nostalgiji, kao što je danas to poklič za otpor liberalnoj demokraciji, ustavnim vrijednostima, društvenim i civilizacijskim vrednotama koje se ne uklapaju u Thompsonov koncept "kršćanske Hrvatske".

Zar smo došli do toga da ćemo tolerirati netolerantne?

Jandroković sada prepušta građanima da sami prosude treba li Biloglava kazniti (valjda na izborima), premda bi to trebala učiniti politika u skladu s Ustavom i odlukama Ustavnog suda, u skladu s povijesnim udžbenicima, tekovinama zapadne civilizacije, pa i jučerašnjim opomenama Europske komisije. 

Ipak, dobro je dok je korištenje ZDS opcionalno, prije nego što postane obavezno.

Svakakvi ZDS

Hrvatska je proteklih godina naučila da postoji operni, kršćanski, ustaški, HOS-ov, domovinski, domoljubni, navijački, slavljenički, komemorativni, umjetnički, politički, zastupnički, gotovo rutinski pozdrav "Za dom spremni". Koji postojano pronalazi put u politički i društveni mainstream. 

A kad Jandroković tako pristupa pozdravu ZDS, kad otvoreno tolerira ustaški pozdrav - u tom kontekstu i s tim sentimentom koristile su ga i postrojbe u Domovinskom ratu - kad odlazi na koncert gdje se izvikuje taj pozdrav, onda nam to govori da šef Sabora osjeća u kojem smjeru danas vjetar puše.

Ipak je on dosad bio pouzdani barometar političkih kretanja.

Zaokret prema desnici

Nekad je bio hrvatski ministar vanjskih poslova koji je vodio Hrvatsku prema Europskoj uniji, grupaciji europskih država izgrađenih na poslijeratnom antifašizmu i liberalnoj demokraciji, danas je predsjednik Sabora koji ignorira poruke Europske komisije i tolerira fašističke i ustaške pokliče i poruke.

Zajedno s Andrejom Plenkovićem koji je nekad mislio samo na to što kaže Bruxelles, a danas misli samo na to što kaže kleronacionalistička desnica. Ili Thompson. Ili Kaptol.

Zašto HDZ zaokreće prema ustaštvu?

Strah ili oportunizam

Plenković je pokorio državu, okupirao institucije, svladao otpore, devastirao konkurenciju, pohvalio se čak i da zapovijeda pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Eintwalter, ali zašto ne kontrolira ustaštvo? Iz straha ili iz oportunizma?

Dok Jutarnji list piše o slabom punjenju državnog proračuna i padu prihoda od europskih fondova, dok ekonomija trokira, inflacija nadire, dok se najavljuje da HDZ-ova država neće ispuniti obećanja iz izborne kampanje, Plenković širom otvara vrata kleronacionalizmu, ustaštvu, ustaškim pozdravima i desničarskoj histeriji.

Otvorio vrata

Dok je proteklih deset godina ta vrata pomalo otvarao - svojim "dvostrukim konotacijama", odbijanjem da ZDS uđe u Kazneni zakon, ponovnim uključivanjem mikrofona Marku Perkoviću Thompsonu - sada se čini da je predao ključeve u ruke Thompsonu i njegovim sljedbenicima i sponzorima.

Sad kad je Plenkovićeva Hrvatska ispunila strateške ciljeve i obaveze prema Bruxellesu, može nesmetano marširati u susret fašizmu pomiješanom s korupcijom. U susret Orbanovoj Mađarskoj.

U kojoj demokracija gotovo isključivo služi vladajućem režimu.