Ozljede su vodeći uzrok smrti djece i mladih, a samoubojstva najčešća u dobi 40-64 godine

Ozljede su vodeći uzrok smrti u djece i mladih osoba u Hrvatskoj, pokazuje najnovije izvješće "Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2023. godini" Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Pritom, djeca i mladi u dobi do 19 godina, kao i mlađe osobe (20-39 godina) najviše umiru zbog prometnih nesreća, osobe srednje dobi (40-64 godina) umiru najviše uslijed samoubojstava, dok je u starijih osoba (65 i više godina) pad vodeći uzrok smrti u kategoriji smrti od ozljeda.

Među vodećim uzrocima smrti u Hrvatskoj ozljede se u 2023. godini nalaze na četvrtom mjestu - iza bolesti srca i krvnih žila od kojih se u Hrvatskoj najviše umire, nakon smrti od novotvorina te endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma. U 2023. je bilo  2. 551 umrlih osoba zbog ozljeda. 

Uočava se blagi trend rasta stopa smrtnosti od ozljeda od 2018. godine. Od ozljeda umire više osoba muškog spola (62%) u odnosu na osobe ženskog spola (38%). Kod žena mlađe odrasle dobi (20-39 godina) su smrti od samoubojstva najčešći uzrok smrti od ozljeda. Stope smrtnosti za vodeće vanjske uzroke ozljeda (padovi, samoubojstva, prometne nesreće) u osoba muškog spola više
su u odnosu na ženski spol u svim prikazanim dobnim skupinama, osim u najstarijoj dobi (65+). 

Zagreb: U prometnoj nesreći poginula jedna osoba | Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

 Uočava se i to da su u svim petogodišnjim dobnim skupinama kod djece i mladih do 19 godina, osim među najmlađima, do četiri godine starosti, vodeći uzrok smrti prometne nesreće. Stope smrtnosti za dva vodeća vanjska uzroka ozljeda u djece (prometne nesreće i samoubojstva) u 2023. najviše su u najstarijoj dobnoj skupini (15-19 godina).

Analize pokazuju značajan godišnji pad smrtnosti od ozljeda kod djece od 12,8% godišnje u razdoblju od 2007. do 2011. godine, a nakon toga (2011.-2023.) pad iznosi 1,64% godišnje.  Smrtnost od samoubojstava kod djece je u razdoblju od 2001. do 2023. godine
padala za prosječno 1,9% godišnje.

Zagreb: Prometna nesreća na križanju Zagrebačke avenije i Ulice Milana Rešetara | Foto: Igor Kralj/PIXSELL, ILUSTRATIVNA FOTOGRAFIJA

Najniže dobno-standardizirane stope smrtnosti zabilježene su u Dubrovačko-neretvanskoj i Istarskoj županiji te u Zagrebu, dok 
najviše stope imaju Požeško-slavonska, Karlovačka te Vukovarsko-srijemska županija. 

Dobno-standardizirana stopa smrtnosti od samoubojstava za Hrvatsku u 2023. iznosila je 14,1 na sto tisuća stanovnika, i najniža je zabilježena u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Šibensko-kninskoj županiji,  dok najviše stope imaju Krapinsko-zagorska,
Ličko-senjska te Bjelovarsko-bilogorska županija. Općenito, županije priobalnog dijela Hrvatske imaju niže stope smrtnosti zbog samoubojstava u odnosu na pojedine županije kontinentalnog dijela Hrvatske.

Kako navodi HZJZ, vodeći uzroci smrti u cijelome svijetu u 2023. godini bili su, redom, ishemijska bolest srca, zatim moždani udar, kronična opstruktivna bolest pluća, infekcije donjih dišnih puteva te rak pluća. 

Do 2050. će se to promijeniti - i dalje će na prvom mjestu smrtnosti biti ishemijska bolest srca kao i moždani udar na drugome mjestu te kronična opstruktivna bolest pluća na trećem, no na četvrto će mjesto doći  Alzheimerova bolest, koja je sad na šestom mjestu. Na petom će mjestu 2050. biti kronična bubrežna bolest, dok će rak pluća biti potisnut na osmo mjesto. Smrtnost od cestovnih prometnih nesreća će sa 13. mjesta u 2023. godini pasti na 14. mjesto u 2050., smrtnost zbog padova popet će se sa sadašnjeg 18. na 12. mjesto, a samoubojstva, koja su sad na 19. mjestu, 2050. više neće biti među vodećim uzrocima smrti u svijetu, predviđa Institute for Health Metrics and Evaluation (IHME).