Oživljava se stari projekt. Rusija zaobilazi EU i plin šalje Pekingu

Na samitu Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS), Rusija, Kina i Mongolija potpisale su memorandum o izgradnji dva plinovoda: "Snaga Sibira-2" i "Savez Istok".

Stari Gazpromov projekt 

Rusija ubrzano gubi europsko tržište plina, koje je opskrbljivala kroz niz plinovoda: Jamal-Europa, tranzitne rute kroz Ukrajinu, Plavi tok, Turski tok i Sjeverne tokove.

Alternativu sada vidi u kineskom tržištu i izvozu putem plinovoda "Snaga Sibira". Taj je plinovod Rusiji u 2024. donio oko osam milijardi dolara, uz cijenu od otprilike 210 dolara za 1000 kubnih metara. Dodatnih četiri milijarde dolara došlo je od izvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG). Za usporedbu, prosječna cijena plina u EU prošle godine iznosila je 410–430 dolara za 1000 kubnih metara.

Foto: David W Cerny

Dok je Moskva pokušavala uvjeriti Peking da prihvati izgradnju "Snage Sibira-2", Turska i Azerbajdžan ponudili su izvoz turkmenskog plina na europsko tržište i već su prodali četiri milijarde kubika. To je potaknulo i oživljavanje razgovora o izgradnji transkaspijskog plinovoda, kojem se Rusija protivi već više od 20 godina.

Izvršni direktor ruskog državnog energetskog diva Gazproma, Aleksej Miller, izjavio je za ruske novinske agencije da je potpisan memorandum o razumijevanju za izgradnju novog plinovoda, nakon razgovora između ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Pekingu.

PEKING Putin: Ukrajina smije ući u Europsku uniju. Rusija nikada nije imala želju napasti nekoga

Prema Milleru, plinovod će prenositi plin iz zapadnog Sibira do sjeverne Kine preko istočne Mongolije i omogućit će isporuku do 50 milijardi kubnih metara plina godišnje, izvijestila je ruska novinska agencija Interfax.

Opskrba plinom prema novom sporazumu "Snaga Sibira 2" trajat će 30 godina. Cijena plina koji će se isporučivati tim putem bit će dogovorena zasebno, dodao je Miller. Osim toga, dva su se predsjednika dogovorila i o povećanju isporuka plina Kini kroz već postojeći plinovod "Snaga Sibira".

Popratni procesi

Kremlj je u paralelnim pregovorima pokušao progurati ideju zajedničke prodaje plina s SAD-om na europskom tržištu. Ta bi inicijativa mogla imati šansu ako bi došlo do zamrzavanja rata u Ukrajini.

Foto: Dado Ruvic

Na samitu ŠOS-a, na kojem su bili i Turkmenistan, Azerbajdžan, Iran i Rusija, energetska suradnja bila je jedna od glavnih tema. U tom kontekstu, Kina daje “zeleno svjetlo” za izgradnju “Snage Sibira-2”. Za države koje zagovaraju transkaspijske energetske projekte, to znači slabljenje ruskog otpora i realnu mogućnost pokretanja gradnje.

Daljnje perspektive

Moskva će vjerojatno početi intenzivnije gurati ideju ustupaka u pregovorima o zamrzavanju rata. Vrlo je vjerojatno da će buduće rješenje sukoba ovisiti o dogovoru između SAD-a i Kine.

Za Kinu to znači: daljnje slabljenje Rusije, još veću ovisnost ruske ekonomije o Pekingu i novi adut u globalnim pregovorima sa SAD-om.

Jednostavno rečeno, Kina podiže ulog, a da nije potrošila ni cent. Trenutačno je Kina za Rusiju "kupac posljednje nade" u energetskom sektoru te ona diktira cijenu, što se jasno vidi na primjeru od 210 dolara za 1000 kubnih metara plina.

EU tržište

Ruski izvoz plina u Europu doživio je kolaps nakon što je Moskva početkom 2022. pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Zapad je uveo stroge ekonomske sankcije Kremlju i smanjio ovisnost o ruskoj energiji, nastojeći prekinuti glavni izvor prihoda koji financira Putinovu ratnu mašineriju.

Europska unija, primjerice, donijela je mjere kojima planira zaustaviti uvoz ruskog plina i nafte do kraja 2027. godine, dok su Sjedinjene Američke Države u ožujku 2022. uvele zabranu uvoza ruskih fosilnih goriva.

Te su mjere dodatno ubrzale višegodišnje ruske napore za izgradnju plinovoda "Snaga Sibira 2". Kao rezultat toga, Rusija sve više pokušava preusmjeriti izvoz prema Pekingu, kako bi Kina zamijenila Europu kao glavno tržište za ruski plin.