Analiza za 2025. godinu otkriva sumornu sliku globalne stabilnosti. Trenutno je aktivno čak 59 državnih sukoba
News
Komentari 0
Analiza za 2025. godinu otkriva sumornu sliku globalne stabilnosti. Trenutno je aktivno čak 59 državnih sukoba
Svijet je u 2025. godini postao opasnije mjesto, s rekordnim brojem aktivnih sukoba od završetka Drugog svjetskog rata i zabrinjavajućim porastom militarizacije. Prema najnovijem izvješću Instituta za ekonomiju i mir (IEP), Globalni indeks mira (GPI) pokazuje da je globalna razina mira pala za 0,36%, što je trinaesto pogoršanje u posljednjih 17 godina. U godini koju su obilježili eskalacija starih i izbijanje novih ratova, 94 države zabilježile su pad, dok je tek 66 njih postalo mirnije.
Izvješće, koje analizira 163 države i obuhvaća 99,7 posto svjetske populacije, temelji se na 23 pokazatelja grupirana u tri domene: razina društvene sigurnosti, opseg domaćih i međunarodnih sukoba te stupanj militarizacije. Zaključak je poražavajući, bez odlučne i usklađene akcije, planetu prijeti opasnost od novih velikih ratova.
Analiza za 2025. godinu otkriva sumornu sliku globalne stabilnosti. Trenutno je aktivno čak 59 državnih sukoba, najviše od 1940-ih. Posebno zabrinjava trend "internacionalizacije" nasilja, čak 98 zemalja sudjelovalo je u nekom obliku vanjskog sukoba u posljednjih pet godina, što je drastičan porast u odnosu na 59 zemalja zabilježenih 2008. godine.
Posljedice su katastrofalne. Broj izbjeglica i interno raseljenih osoba dosegao je nevjerojatnih 122 milijuna, a u 17 država svijeta najmanje 5 posto stanovništva prisiljeno je napustiti svoje domove. Prošla je godina zabilježila 152.000 smrti povezanih sa sukobima, pri čemu su ratovi u Ukrajini i Gazi činili više od dvije trećine svih žrtava. Svijet, upozorava se u izvješću, ulazi u "doba globalne fragmentacije moći", obilježeno suparništvom velikih sila i jačanjem regionalnih centara moći.
Na samom dnu ljestvice mira i sigurnosti ove su se godine dogodile dramatične promjene. Po prvi put u povijesti mjerenja, Rusija je rangirana kao najnesigurnija zemlja na svijetu, zauzevši 163. mjesto. Nastavak rata u Ukrajini, koji se u kolovozu 2024. prelio i na ruski teritorij ofenzivom na Kursk, zajedno s unutarnjom represijom i rastućom militarizacijom, strmoglavio je Rusiju na posljednje mjesto.
Odmah ispred nje, kao druga najnesigurnija zemlja, nalazi se Ukrajina (162.), koja trpi razorne posljedice invazije. Osim ratnih stradanja, zemlja se suočava s porastom organiziranog kriminala, trgovine oružjem i nasilja, što dodatno potkopava društvenu sigurnost. Treće mjesto na ovoj neslavnoj ljestvici zauzima Sudan (161.), u kojem bjesni brutalni građanski rat između vojske i paravojnih Snaga za brzu potporu (RSF), uzrokujući jednu od najgorih humanitarnih kriza današnjice.
Među deset najopasnijih zemalja nalaze se i Demokratska Republika Kongo, Jemen, Afganistan, Sirija, Južni Sudan, Izrael i Mali. Sve ove zemlje dijele zajedničke karakteristike: slomljene institucije, visoku razinu nasilja, teške humanitarne krize i često upletanje vanjskih sila.
Ekonomska cijena nasilja za globalno gospodarstvo je astronomska. U 2024. godini procijenjena je na 19,97 bilijuna dolara, što čini 11,56 posto globalnog BDP-a ili 2.446 dolara po svakoj osobi na planetu. Najveći dio tog iznosa, čak 9 bilijuna dolara, odnosi se na vojne troškove. Usporedbe radi, ukupna ulaganja u mirovne misije i izgradnju mira iznosila su svega 47,2 milijarde dolara, odnosno mizernih 0,52 posto vojnih proračuna.
Dugogodišnji trend smanjenja militarizacije naglo je preokrenut. Čak 106 zemalja pogoršalo je svoj rezultat u ovom području, povećavajući vojne proračune kao odgovor na rastuće geopolitičke napetosti.
Unatoč globalnom pogoršanju, Europa ostaje najmirnija regija na svijetu, s osam od deset najsigurnijih zemalja. Island je i dalje na prvom mjestu, poziciji koju drži od 2008., a slijede ga Irska, Austrija, Novi Zeland i Singapur.
Hrvatska se na globalnoj ljestvici nalazi na visokom 19. mjestu, s blagim pogoršanjem indeksa u odnosu na prošlu godinu. Time se i dalje svrstava među najmirnije i najsigurnije zemlje svijeta, zadržavajući stabilnu poziciju ispred većine zemalja u regiji.
Ipak, i najmirnija regija bilježi pad. Zapadna i Središnja Europa zabilježile su pogoršanje mira od 0,57 posto, ponajviše zbog povećane militarizacije. Kako navodi Vision of Humanity, rat u Ukrajini potaknuo je mnoge europske zemlje na drastično povećanje ulaganja u obranu, što je utjecalo na njihov ukupan rezultat u Indeksu mira.
Svijet se nalazi na prekretnici. Analitičari upozoravaju na "kritične žarišne točke eskalacije" poput Kašmira, Južnog Sudana i regije Sahel, gdje tinjajući sukobi prijete prerastanjem u velike ratove. Dok se samo 4 posto današnjih sukoba završava mirovnim sporazumima, a vojne pobjede postaju sve rjeđe, ulaganje u prevenciju i izgradnju otpornih društava postaje važnije no ikad.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+