Ovo su ključne stvari sa susreta Trump-Zelenski: Rat ide dalje, a Kijev ne želi razmjenu teritorija

U Washingtonu je održan veliki sastanak koji je, barem simbolički, stavio Ukrajinu u središte nove diplomatske inicijative. Američki predsjednik Donald Trump primio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog uz prisutnost vodećih europskih čelnika kako bi se razgovaralo o mogućim okvirima za okončanje rata i o sigurnosnim jamstvima koja bi trebala zamijeniti ili dopuniti sadašnje forme potpore. Iako su ton i retorika bili znatno smireniji nego na prijašnjim susretima, a sudionici su se više puta zahvaljivali jedni drugima, susret je donio jasne pomake u diskusiji o sigurnosti, istovremeno ostavljajući otvorenima ključna i pravno osjetljiva pitanja o teritoriju, primjeni primirja i provedivosti bilo kakvih garancija. 

49

Osnovni iskorak koji su sudionici izvukli iz sastanka tiče se koncepta sigurnosnih jamstava. Trump je u više navrata ponovio da bi SAD bile "sudjelujuća" snaga u okviru dogovora koji bi Ukrajini osigurao zaštitu, ali je istaknuo da bi najveći dio operativnog tereta pao na europske saveznike. Tom je izjavom otvoren prostor za novi transatlantski aranžman koji ne podrazumijeva automatsko članstvo Ukrajine u NATO-u, nego neku vrstu jamstava izvan formalnog članstva. Prema izvješćima, u sklopu razgovora spominjao se i paket američke vojne pomoći, koji su neki izvori u medijima naveli u iznosu od približno 90 milijardi dolara i koji bi uključivao zrakoplove i protuzračnu obranu te mogućnost američkih kupnji ukrajinskih bespilotnih sustava kad se izvoz ponovno uspostavi. Međutim, detalji, pravna osnova i mehanika tih jamstava nisu precizirani na sastanku. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:27

Ovo su ključne stvari sa susreta Trump-Zelenski: Rat ide dalje, a Kijev ne želi razmjenu teritorija | Video: 24sata/Reuters

Ključno neslaganje pojavilo se oko uvjeta pod kojima bi pregovori mogli početi. Europski čelnici, prisutni u pozadini, inzistirali su da bilo kakvi ozbiljni mirovni pregovori budu uvjetovani ili bar istodobni s primirjem koje bi obustavilo borbena djelovanja. Njemački i neki drugi predstavnici javno su isticali da je za daljnje korake nužno zaustavljanje vatre. Trump, pak, u obraćanjima je naglasio da ne smatra formalni prekid vatre nužnim preduvjetom za postizanje dogovora i sugerirao je da je moguće raditi na "širem miru" i bez trenutnog primirja, što je u diplomatskom smislu stvorilo raskorak između američkog pristupa koji teži brzom političkom rješenju i europske linije koja traži deeskalaciju na terenu prije konačnih aranžmana. 

PRIPREME ZA SASTANAK Halo, Vlado? Trump je odmah nakon sastanka sa Zelenskim nazvao Putina. Objavili i fotku

Pitanje teritorija ostaje najosjetljivije i najneizvjesnije. Trump je pred okupljenima ponovio stavove iz prethodnih razgovora s Moskvom po kojima je povratak Krima pod punu kontrolu Kijeva malo vjerojatan i pritom je sugerirao da će konačan aranžman vjerojatno uključivati neki oblik teritorijalnih kompromisa ili "zamjena teritorija". Ukrajinska strana to je odbacila kao neprimjenjivo na način koji bi bio samovoljan ili izvan ustavnog poretka. Zelenski je javno i jasno istaknuo da o teritoriju može i mora razgovarati samo sa stranom koja ga drži, odnosno s Rusijom i njezinim vodstvom te je podsjetio na ustavne i zakonodavne prepreke koje onemogućuju jednostrano odricanje od dijelova zemlje bez referenduma i promjena propisanih pravnim procedurama. To znači da, iako se u diplomaciji spominju kompromisi, u praksi bi svako formalno ustupanje zahtijevalo iznimno složen pravno-politički postupak koji je u ratnim okolnostima gotovo neprovediv. 

Odmah nakon sastanka, ali i usred njega Trump je stupio u kontakt s Vladimirom Putinom i najavio pokušaj organizacije trilateralnog susreta Trump-Zelenski-Putin. Ideju su potaknuli i neki europski čelnici kao mogući format za razgovore, pa su se pojavile i spekulacije o mjestu sastanka. Spominjala se Mađarska, no Moskva formalno nije potvrdila sudjelovanje i ostaje pitanje hoće li i pod kojim uvjetima Putin pristati na takav susret. Europski lideri su podržali ideju razgovora, ali su upozorili da bi bez jasnih garancija i bez elementa prekida vatre tok pregovora bio vrlo rizičan. 

Analitičari i dio zapadnih komentatora odmah su upozorili na nekoliko velikih rizika. Prvi je pravna i politička neizvedivost teritorijalnih ustupaka u Ukrajini (referendum, ustavna procedura, javno protivljenje), drugi je problem provođenja i garancija. Dakle, kako će se jamstvo izvesti u praksi i tko će ga nadgledati ako nema stalne prisutnosti stranih snaga na terenu. Treći je rizik normalizacije ruskih osvojenih položaja bez odgovarajućih sankcija i mehanizama za njihovo poništavanje u budućnosti. Mnogi stručnjaci napominju da sigurnosna jamstva koja nisu popraćena stvarnim odvraćanjem na terenu (vojnim kapacitetima, prisutnošću ili učinkovitim sankcijama) mogu ostaviti Ukrajinu ranjivom i učiniti podatke jamstava uvjetnim i teško provedivim. 

POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE FOTO Ima da blješti! 50 fotki sa sastanka Trumpa i Zelenskog i kamin koji je Donald preuredio

Zelenski je pak ovaj put više puta zahvalio na "snažnom signalu SAD-u" i rekao da su razgovori bili produktivni, te je potvrdio spremnost za razgovore, uključujući i mogućnost bilateralnih i trilateralnih susreta. Međutim, više je puta podsjetio da su ustavno načelo i narodna volja temelj koji ograničava što ukrajinska vlast može i smije učiniti. Ukrajinski državni mediji i agencije izvijestili su da Kijev očekuje pisana sigurnosna jamstva u kratkom roku (spominje se rok od oko tjedan do deset dana) i da će sve potencijalne odluke o granicama morati proći kroz parlamentarne i ustavne procedure, što u sadašnjem kontekstu predstavlja praktičnu zapreku za brzo priznanje bilo kakvih ruskih osvojenih teritorija.