Osmi razredi pišu ispite iz osam predmeta jer im se ti predmeti boduju pri upisu u srednju školu. Cilj nacionalnih ispita je da učenicima daju smjernice upravo pri odabiru srednje škole, kažu u NCVVO-u
NACIONALNI ISPITI 2025.
Osmaši nisu izostajali s ispita, bolje su ih riješili nego lani
Čitanje članka:
3
min
Osmaši su bez većih izostanaka prisustvovali na svim nacionalnim ispitima, što pobija izjave nekih ravnatelja da djeca gube motivaciju zbog previše predmeta, kazao je u utorak Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
On je predstavio rezultate ovogodišnjih nacionalnih ispita koje su pisali učenici četvrtih i osmih razreda.
- Mi smo jedina zemlja koja na nacionalnim ispitima ima osam predmeta, no za to smo se odlučili jer su to sve predmeti koji se učenicima vrednuju kod upisa u srednju školu. Upravo zato smatramo da je jedna od glavnih funkcija nacionalnih ispita da daju učenicima i roditeljima smjernice za odabir buduće srednje škole - istaknuo je Filipović.
U osmim razredima su postoci riješenosti nešto bolji nego lani. Učenici su najbolje riješili test iz engleskog i povijesti, najlošije iz matematike. Baš nitko od oko 30.000 učenika osmih razreda koji su pisali testove nije dobio 100% točnosti iz hrvatskog jezika. Zato ih je iz engleskog u potpunosti test riješilo njih 231, te 145 fiziku.
Nula bodova iz hrvatskog je imalo 14 učenika, iz matematike 20, iz engleskog 14, iz fizike najviše, 41, iz kemije 38, te iz povijesti 28.
Učenike osmih razreda ocjenjuje se ocjenama nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odličan (5).
Nijedan osmaš nije imao 100 % točnih odgovora iz hrvatskog jezika, a najbolje su riješili engleski jezik i biologiju. Najviše odličnih, 28,7%, bilo je iz engleskog, iz matematike i hrvatskog odličnih nije bilo ni 8%. Najviše četvorki bilo je iz hrvatskog, povijesti i biologije, više od 40%, u gotovo svim predmetima trećina učenika ima bodova za dobar, a najviše nedovoljnih bilo je iz matematike i njemačkog jezika, 10,4%.
Fizika i dobra i loša
Iz prosjeka iskače par rezultata, primjerice, niti jedan bod iz fizike nije dobio čak 41 učenik. Nulu iz matematike imalo je 20 učenika, 14 iz engleskog, 38 iz kemije, 28 iz povijesti.
Puno više ih je na pozitivnoj strani Gaussove krivulje - 100% točnih odgovora imao je 231 učenik iz engleskog, njih 145 iz fizike, 34 iz matematike, 87 iz biologije.
- Ako se uspoređuju rezultati it prošle godine, vidi se da je hrvatski jezik podjednako dobro napisan, matematika malo slabije, engleski je bolji ove godine - istaknuo je Filipović.
Četvrtaši najbolji u matematici
Četvrtaše se ocjenjuje u četiri razine postignuća: ispod osnovne, osnovna, srednja i napredna.
Manje od 20% učenika riješilo je testove ispod osnovne razine, dok ih je na srednjoj razini riješilo 50 do 80%. Iz hrvatskog jezika 49,6% riješilo je test na osnovnoj razini, 3,5% ispod osnovne razine. U matematici, prosječna je riješenost bila 50,1%, napredna 7,8%. Test iz prirode i društva bio je ove godine nešto teži, pa je osnovna razina riješenosti bila 56,2%, dok ih je na naprednoj razini test riješilo samo 1,1%, dok ih je više od polovice bilo na osnovnoj razini. Ispod prosjeka je test riješilo 3% učenika.
- Ovogodišnja generacija učenika četvrtih razreda koji su pisali nacionalne ispite ostvarili su gotovo idealne rezultate po Gaussovoj krivulji, no, rezultati su nešto lošiji nego lani. No to ne znači da su učenici lošiji nego prethodna generacija, već su dijelom testovi teži, a dijelom su i djeca drugačija - istaknuo je Filipović.
Ispite je pisalo 36.970 učenika četvrtih razreda u 2830 razrednih odjela, te 38.969 učenika osmih razreda u 2302 razredna odjela. Ispite je vrednovalo 1177 ocjenjivača.
Ispiti u osmim razredima pisali su se u 883 matične škole, a u četvrtim razredima u 879 matičnih škola. Za četvrte razrede izrađeno je 45 inačica ispita za tisak, a za osme 138, uz inačine pripremljene za učenike koji se školuju na jezicima nacionalnih manjina, te one s prilagođenim i individualiziranim programom. I izradi i pripremi ispita sudjelovalo je gotovo 200 vanjskih suradnika, od recenzenata, lektora, ilustratora, do stručnjaka za prilagodbu ispita.
Sve to pokazuje koliko su nacionalni ispiti zahtjevan projekt, no svi uključeni, kao i sve škole iznimno su odradile cijeli posao, zaključio je Vinko Filipović.
Nacionalni ispiti pisat će se i iduće godine u ožujku, a zasad nema nikakvih planova ni najava da bi mogli postati uvjet za ocjenjivanje za upis srednje škole.
Zbog štrajka 19. ožujka ispiti nisu provedeni u 24 škole, dok su u tri škole provedeni djelomično, a u štrajkovima koji su bili poslije svi ispiti provedeni su redovno.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
