Odbor za zdravstvo: Inkluzivni dodatak je u krizi, invalidi ne mogu toliko čekati vještačenje

Osobe s invaliditetom i teško oboljele osobe i dalje se nose s ponižavajuće dugim rokovima vještačenja koje traje i više od godinu dana, istaknuto je na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku o provedbi Zakona o inkluzivnom dodatku.

Na sjednici, kojoj je predsjedala Ivana Kekin (Možemo) ocijenjeno je da je "alarmantno stanje" u provedbi Zakona o inkluzivnom dodatku koji se posljednje dvije godine "provodi uz ozbiljne propuste, kašnjenja i nedostatak institucionalne odgovornosti" Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

KOMENTIRA SNJEŽANA KRNETIĆ Država opet pokazuje da je nekome brižna majka, a nekome maćeha

"Imamo zakon koji propisuje rokove od 15 do 30 dana, a stvarno čekanje prelazi i godinu dana. Sustav je potpuno preopterećen, a Ministarstvo ne čini ništa da ga ojača. Ljudi umiru čekajući pravo koje im pripada“,  rekla je Martina Vlašić Iljkić (SDP) te poručila da se zakon "mora mijenjati", no da u ovom trenutku za to "nema političke volje". To, kaže, pokazuje i nedolazak predstavnika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na tematsku sjednicu saborskog Odbora.

Prema prijedlogu SDP-a, među hitnim mjerama je osiguravanje donošenja rješenja u zakonskom roku od 15 do 30 dana, uvođenje jedinstvenog obrasca nalaza i mišljenja, izmjena Uredbe o metodologiji vještačenja i, u konačnici, izmjena Zakona o inkluzivnom dodatku tako da se ukine kriterij sastava kućanstva za osobe s II. stupnjem oštećenja zdravlja, imovinski cenzus za 4. i 5. razinu potpore, kao i obveza povrata naknada nakon novog nalaza.

BILA JE PONOS HRVATSKE Više ne može obilaziti pacijente na Baniji: 'Nakon 15 mjeseci dobit ću inkluzivni dodatak!'

Kako je upozoreno, potrebno je osigurati donošenje rješenja u zakonskom roku kako se ne bi dogodile na desetke tisuća obustava postupaka te jasno proučiti sudsku praksu što u slučaju smrti korisnika. "Ministarstvo mora znati o sudskoj praksi u slučajevima osobne invalidnine, kada su nasljednici pokrenuli tužbe i dobili sudske sporove upravo u sličnim slučajevima". 

Rešetar: Sustav ne poznaje pojedinca ni njegove životne potrebe

Suzana Rešetar iz Udruge Sjena naglasila je da - kada je riječ o osobama s invaliditetom i teško oboljelim osobama - sustav "ne prepoznaje pojedinca ni njegove životne potrebe", dok mnogi građani ostaju bez temeljnog prihoda upravo u trenucima kada im je najpotrebniji.

"Iz perspektive korisnika i roditelja koji takvu stvarnost žive 24 sata dnevno, jasno je da se sustav inkluzivnog dodatka, umjesto povijesnog iskoraka, pretvorio u izvor frustracije, nepravde i udaljenosti od stvarnih potreba ljudi", ocijenila je te istaknula primjer djevojčice Tare, teško bolesnog djeteta koje je preminulo, a nikada nije ostvarilo pravo koje joj je po zakonu pripadalo.

OBJAVIO GRMOJA Sramota! Ovo je rekao Ante Sanader o inkluzivnu dodatku: Hvala Bogu, netko mora umrijet

"I sam ministar priznao je da je više od 15.000 ljudi umrlo ne dočekavši svoju naknadu, što ne može biti relativizirano brojkama onih koji su pravo napokon ostvarili. Sve to, uz birokratska kašnjenja i pogrešne procjene, ostavlja korisnike poniženima i nevidljivima", rekla je Rešetar.

Na Međunarodni dan ljudskih prava, dodala je, posebno se postavlja pitanje gdje je nestalo poštovanje prema dostojanstvu osoba s invaliditetom, a nedolazak predstavnika nadležnog ministarstva pokazuje da odgovornost više nitko ni ne pokušava preuzeti.

Na sjednici sudjelovala je i novinarka Kristina Turčin, koja već godinama sustavno izvještava o problemima u sustavu socijalne skrbi i položaju osoba s invaliditetom te upozorila da su novinari postali posrednici bez kojih korisnici ne mogu ostvariti svoja zakonska prava što je ocijenila poražavajućim te ustvrdila da sustav "tone u sve dublji kolaps".

Zbog neodrživih rokova i pravne nesigurnosti, zaključila je, građani više ne vjeruju da sustav može ispuniti vlastite obveze.