Čeka se odluka statičara može li se ući u zgradu Vjesnika da se obavi očevid. U prometu će posebno imati prednost autobusna linija 107
Očevid nakon požara u Vjesniku na čekanju, a gužve su ogromne
Zagrepčane očekuju velike prometne gužve zbog izmijenjene regulacije prometa na Slavonskoj aveniji, uvedene nakon požara u zgradi Vjesnika. Slavonska avenija, jedna od glavnih prometnih žila kucavica Zagreba kroz koju dnevno prolazi i do 100.000 vozila, i bit će poprište kaosa zbog sigurnosnih mjera i radova.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:03
U tijeku su radovi na izgradnji privremene prometne premosnice s dvije trake u svakom smjeru, dok se na raskrižju uređuje pješački otok. Radovi bi trebali trajati desetak dana, a cilj je povećati protočnost prometa na približno dvije trećine uobičajenog kapaciteta, oko 20.000 vozila dnevno.
Nakon završetka radova produljit će se trajanje zelenog svjetla na semaforima s 30 na 80 sekundi, a bit će zabranjeno lijevo skretanje na raskrižju Savske i Slavonske. Trenutačno promet ide samo u smjeru zapada, a policija i gradske službe pozivaju vozače na strpljenje te da koriste javni prijevoz.
Posebno će imati prednost autobusna linija 107, koja će od danas moći prometovati Selskom cestom do Savske uz asistenciju policije, čime bi putovanje trebalo biti 10 do 15 minuta brže. Grad planira i povećati broj polazaka ove linije.
Sigurnost zgrade Vjesnika i daljnje prometne regulacije ovisit će o statičarima koji dronovima prate stanje nebodera. Ako se ocijeni da je konstrukcija sigurna, regulacija prometa može se vratiti na prijašnje stanje, a policija će moći ući u zgradu i započeti očevid.
Požar je ponovno aktivirao raspravu o budućnosti kompleksa Vjesnika. Studija izrađena još 2012. predviđala je gradnju poslovno-stambenog kompleksa od čak 260.000 četvornih metara na parceli od 32.435 četvornih metara, dok je postojeći kompleks imao oko 45.000 korisnih kvadrata.
Studija je predviđala ostanak samo nebodera Vjesnika, dok bi dvorišne zgrade i press centar bile srušene. Planirani neboderi dosezali bi od 25 do čak 34 kata, što bi bio najviši objekt ikad predviđen u Zagrebu. Za usporedbu, u isto vrijeme planiran je i neboder Tower 123 na Trešnjevci od 32 kata, ali projekt je stopiran.
Vlasnički omjeri od tad nisu se značajno promijenili. Država ima većinski udio, dok su udjele nekadašnjih suvlasnika preuzele tvrtke VLM Cvjetno i FNG Nekretnine. Godine 2015. sud je usvojio prijedlog za formiranje jedinstvene katastarske čestice i podjelu vlasništva, no država nikada nije kupila preostale dijelove.