Službama je trebalo 11 dana da potvrde bedrenicu kod uginulih životinja. Nikola Turudić ostao je bez blaga. Ovo je tužno, kaže
'REKLI SU DA NIJE NIŠTA'
Očajni stočari za 24sata: 'Tuga i jad je u nas pod Svilajom. Meni je 15 krava uginulo, susjedu 4'
Čitanje članka:
6
min
Najprije su rekli da nije to ništa. Zatim su prije tjedan dana rekli kako je riječ o trovanju našega blaga, a sada demantiraju sami sebe i službeno potvrđuju kako je riječ o zaraznoj bolesti, bedrenici, u strahu s nevjericom u glasu govori nam Nikola Turudić, jedan od desetak stočara iz Gornjih Maovica kojima je u zadnjih dvadesetak dana uginulo gotovo šezdeset grla stoke.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
04:15
Malo je ovih dana upotrijebiti riječ panika zbog svega što proživljavaju stočari u podsvilajskim selima zbog pomora stoke od Civljana do Umljanovića, Vrlike do Baljaka na svega nekoliko kilometara zračne linije.
- Do sada mi je uginulo petnaest krava. Mome susjedu je jučer ujutro uginula četvrta krava. Jedino što u ovom trenutku mogu reći je, da je ovo što se zbiva nama stočarima na pašnjacima pod Svilajom strašno. Ne znamo što nam je raditi osim tužno gledati u naša goveda koja nam ugibaju iz dana u dan - kaže Turudić, jedan od stočara koji sa sinovima na svojim OPG-ovima ima stado od 230 teladi, junadi i krava.
Nažalost po svemu sudeći, ovome se ne vidi kraja poglavito jer se životinje nalaze na slobodnoj ispaši i ako je riječ, što je sada službeno potvrđeno o zaraznoj bolesti, brojke uginulih životinja mogle bi već sutra biti još veće. Premda su stočari sve kada su shvatili da se broj uginulih životinja povećava, a uzroka ne vide, prijavili 7. srpnja veterinarskoj i lovnoj inspekciji, odgovora nadležnih institucija iz Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata sve do 18. srpnja nisu imali. Ministar David Vlajčić izrazio je žaljenje što se tako dugo čekao nalaz - od 7. srpnja, kada je zaprimljen uzorak do 18. srpnja - kada je potvrđena bedrenica. Stručne službe tvrde - nije se moglo brže.
- Oni su sada proglasili da je bedrenica kako bi nas umirili. Zašto nisu onih prvih dvanaest krava odveli na analizu, nego su čekali. Ne bi ni sada da ja nisam svoju kravu prije neki dan odveo u Beljake na mirni prosvjed. Tada je veterinar iz Zagreba došao u Beljake, jer je moja kravica prešla onu 'bijelu crtu' kako bi mogao uzeti uzorak za analizu. Koliko je trebalo proći vremena da bi uzeli uzorak. Zašto meni nisu dopustili da uzmem uzorak koji bi o svom trošku uputio na analizu u Austriju. Upozoravao sam ih da nije trovanje u pitanju, ali me nisu slušali - pita se ogorčeno Nikola koji nadodaje kako su kada su službeno prije sedam dana izjavili da je riječ o trovanju, uputili specijalce iz Splita.
- Kod nas su bili dva dana specijalci i što su pronašli. Ništa. Jedino zvono moje krave koje sam ja tražio mjesec dana. Hvala im - kaže. Zanimljivo kako je u Ježeviću pokraj Vrlike ova bolest zabilježena posljednji put prije točno dvadeset godina. Službeno je potvrđena i prije tri godine na prostoru Lonjskog polja gdje kada je uginulo više od sto životinja. Bolest je to još poznatija kao zoonoza jer je zarazna i od nje ne obolijeva ne samo stoku već i ljude. Kako saznajemo cijelo ovo područje najvjerojatnije će se staviti u karantenu. Ljudi s pravom strahuju, stoka i dalje ugiba.
- Treba li čekati još koliko dana da službe reagiraju? Što nam je sada raditi? Hoće li sada našu stoku cijepiti "sedam u jedan" protiv svih zaraznih bolesti. Ja svaki dan kad Agroproteinka dođe po moje uginule krave ljubim to blago jer one su dio nas. Više sam tableta popio, ali onih za smirenje u ovih desetak dana neizvjesnosti nego cijeli svoj život. Trebam li završiti u Vrapču da netko reagira. Kad odvoze ovo naše uginulo blago odvoze i dio nas. One su naš život, od njih mi živimo - kaže nam Nikola glasa u kojem su pomiješani tuga, bijes, jad i vapaji jer nije svejedno gledati blago koje uginulo pronalaze na slobodnim pašnjacima, a zaraza se širi.
- Ja sam još prije deset dana kada sam vidio snimke uginulih životinja bio uvjeren kako nije riječ ni o kakvom trovanju već isključivo o bedrenici. Ovo je akutno i treba brzo djelovati. Ta zarazna bolest je na tom području zabilježena prije dvadeset godina, ako se zna da njene spore mogu preživjeti i do sto godina u zemlji nije ništa čudno što je danas ponovno imamo na tom području. Podmukla je i nikada se ne zna kada će se aktivirati - govori nam doktor veterine s dugogodišnjim stažom i velikim iskustvom koji je želio zbog iznimno osjetljive situacije ostati anoniman, ali spreman objasniti o kakvoj je zaraznoj bolesti riječ.
- Na uginulim životinjama se vidjelo kako su to znakovi bedrenice. Tijelo životinja je mlohavo što je prvi znak bedrenice, a nije mrtvački ukočeno. To što su napuhane uzrok su visoke temperature zraka.Osim toga krvarenje na nos, genitalije i rane oko vimena su posljedica ove zarazne bolesti - nastavlja naš izvor. Na naš upit postoji li mogućnost o nekoj drugoj zarazi poručuje.
- Mala je i gotovo nikakva mogućnost neke druge zarazne virusom koji je došao zrakom. Na tom području je već bio distrikt. Spore bedrenice su se aktivirale, uz to veliki je problem prometa na tom području. Znate kako to biva. Jure recimo iz Muća je prodao jednu kravu Stipi u Maovice, onda su oni to zamijenili za bika, a bik se ne zna točno odakle je i tako to ide u krug zato se zaraza sada širi. Cijeli masiv od Otoka prema Dinari, prešlo je Svilaju. Službe su zakazale, znali su da je bedrenica po svim simptomima. Ona će se opet pojaviti samo kad, pitanje je. To vam je isto kao u Slavoniji. Afrička svinjska kuga je, pa treba pobiti sve svinje, a ne govore da je čovjek u čizmama to popodne bio u kukuruzištu i da je u tim istim čizmama navečer došao nahraniti svinje kojima je prenio baš tim čizmama bolest. Svi šute, šute lovci, šute službe, samo svinje stradaju. Tako je sada i u selima pod Svilajom. Bedrenica se pojavila ponovno, trebalo je žurno reagirati, zaustaviti širenje ove iznimno teške zarazne bolesti i zaustaviti promet - govori naš izvor.
Na uznemirujućim fotografijama posebno je zastrašujuće vidjeti ta krvava lica uginulih životinja. Krv nažalost ne koagulira, otvore se rane na prsima, ustima i javlja se krv i to je odraz bedrenice. Samo da stane, samo da se stavi pod kontrolu, vape stočari ponad Svilaje dok zbrajaju ogromno štetu. Njihova su stada desetkovana. Ono što sada slijedi, a trebalo je po riječima nekih od veterinara s kojima smo razgovarali promptno reagirati još prije, cijeli prostor staviti pod karantenu, životinje cijepiti, procijepiti i ljude koji su dolazili u dodir sa životinjama preventivno da se, zlu ne trebalo zaraza ne proširi i na ljude. Dok čekaju reakcije struke Nikola i drugi stočari u strahu, već iscrpljeni nemoćno gledaju u svoju preostalu stoku. Pitanje je što će biti i s tom stokom. U sela pod Svilajom zbog činjenice kako je bedrenica prenosiva bolest i na ljude uvukao se strah. Opravdano jer trebalo je više od dvadeset dana kako bi ljudi od struke reagirali. Za ove stočare, poručuju već sada je kasno.
Pet pitanja o bedrenici: Rijetka je, ali ozbiljna zarazna bolest. Može biti smrtonosna za ljude
Što je bedrenica?
Bedrenica, poznata i kao anthrax, je akutna zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis. Najčešće pogađa stoku, ali se može prenijeti i na ljude. Bakterija stvara otporne spore koje mogu desetljećima preživjeti u tlu. Ljudi se zaraze dodirom sa zaraženim materijalima ili udisanjem spora. Iako rijetka, bolest je ozbiljna i zahtijeva hitno liječenje.
Kako se prenosi na ljude?
Zaraza se prenosi dodirom s kontaminiranom životinjom ili proizvodima poput kože, vune i mesa. Spore ulaze kroz ranu, udišu se ili se unesu hranom. Ljudi se međusobno ne zaraze. Najčešće obolijevaju stočari, mesari i radnici u preradi životinjskih sirovina. U urbanim područjima rizik je vrlo nizak.
Koji su simptomi bedrenice?
Kod kožne bedrenice javlja se rana koja pocrni u sredini. Plućna počinje kao gripa, a brzo prelazi u tešku infekciju s kašljem i otežanim disanjem. Probavna izaziva povraćanje, bol i proljev. Bez liječenja, simptomi brzo napreduju i mogu postati životno ugrožavajući. Liječnici dijagnozu postavljaju klinički i laboratorijskim nalazima.
Može li biti smrtonosna?
Da, osobito ako se ne liječi na vrijeme. Posebice je smrtonosna za životinje. Kožna forma ima odličnu prognozu uz antibiotike. Plućna i probavna mogu biti smrtonosne, s visokom stopom smrtnosti bez terapije. Pravodobna dijagnoza i liječenje ključni su za preživljavanje. U razvijenim zemljama smrtnost je znatno smanjena zahvaljujući brzoj terapiji.
Gdje i kada se javlja?
Najčešće u ruralnim krajevima i kod stočara. Aktivira se kad spore iz tla dospiju u kontakt sa životinjom ili čovjekom, najčešće nakon suša, poplava ili građevinskih radova. Bolest se povremeno javlja i u Hrvatskoj, ali je rijetka. Veterinarski nadzor pomaže u sprječavanju širenja. U nekim zemljama postoji i cijepljenje stoke kao preventivna mjera.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
