Stanovnici i vikendaši Otoka Krapnja obratili su se medijima jer više ne mogu izdržati stanje u kojem je otok, kao ni odluke vlasti u Šibeniku. Upozoravaju kako je opet pomaknuto pomorsko dobro zbog privatnog zahtjeva
DOSTA IM JE SVEGA
Očajni stanovnici i vikendaši Krapnja: U prirodnoj uvali žele graditi molove i teniske terene
Čitanje članka:
5
min
Ovo je neizdrživo. Krapanj je na sve strane zatrpan smećem, čelni ljudi Mjesnog odbora ignoriraju naše zahtjeve da se održi zbor građana, a samovolja Grada u betonizaciji otoka dosegla je novi vrhunac, upozoravaju mještani i dugogodišnji vlasnici kuća za odmor na otoku u šibenskom akvatoriju.
Otok poznat po spužvarstvu okrenuo se turizmu, no na Krapnju živi dvjestotinjak stalnih stanovnika kojima je dosta svega. Sezona je praktički krenula, a na svakome koraku su hrpe smeća, građevinskog otpada, nije pokošeno. Kome god da se obrate, nigdje nema pomoći. Zadnja kap u moru problema je najnoviji pokušaj da se smanji dio obalnog pojasa zbog privatnih interesa.
Kako navode u pismu koje su nam poslali, ponovo se mijenja i nasipava dio obalnog pojasa, dijelom zbog privatnih interesa, a dijelom i prema tajnovitim odlukama Grada Šibenika o kojima stanovnici ništa ne znaju, niti ih je Mjesni odbor o tome izvijestio. Naime, ovih dana u javnoj je raspravi zahtjev privatne osobe da se jedna parcela u otočkoj uvali Mugrad izuzme iz Prijedloga za utvrđivanje granice pomorskog dobra iz 2009. godine.
Iz Šibensko-kninske županije su nas izvijestili da je Povjerenstvo za granice pomorskog dobra taj zahtjev je usvojilo i ako na javnoj raspravi ne bude primjedbi, granica pomorskog dobra bit će pomaknuta ispred te parcele prema moru. Radi se o parceli zbog koje je već 2021. pomicana granica pomorskog dobra, unatoč protivljenju stanovnika. Tad je sve obustavljeno, no čini se da vlasnici parcele, uz otvorenu dozvolu grada, imaju namjeru graditi veliki mol.
Već tražili pomicanje granice
A to je tek dio priče o uvali Mugrad na zapadnome dijelu otoka, koja je već nekoliko puta zatrpavana. Prije nekoliko godina prirodni plićak zasut je i napravljena je umjetna povišena obala. Tada se stanovnicima pričalo kako je to učinjeno da more ne bi plavilo zemljište. No, sad je jasno da je to bio tek uvod u ozbiljne izmjene obale.
Ovako je sve izgledalo 2021. godine, kad je započelo zasipavanje plićine:
Na izvatku Geoportala vidljiva jr gradnja čak šest novih molova, uz spomenuti privatni. Kako smo provjerili, Grad Šibenik je već upisao u zemljišne knjige sedam molova koji će, kad se izgrade, ulaziti u more i promijeniti prirodnu obalu. Iako se radi gradskom zemljištu, jasna je namjera da se u potpunosti izmijeni dio obale, te prirodna uvala pretvori u marinu i prostor za nove objekte, kako javne, tako i privatne, a to znači daljnje onečišćenje mora i stvaranje još veće prometne pomorske gužve na ionako malome otoku.
- Nakon godina nezakonitog nasipavanja i devastacije obale uz podršku lokalne vlasti, sada se kroz "proforme" javnu raspravu pomicanja granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Krapanj ispred k.č. 3523 pomiče granica pomorskog dobra kako bi se omogućila gradnja apartmana na parceli kontroverznog "vrta", koji je već 2021. godine djelom upisan na području pomorskog dobra - upozoravaju otočani i vikendaši.
Na otoku je uređena glavna riva. Otočanima se najavljuje da će većina vezova biti namijenjena jahtama, pa svi pretpostavljaju da će se upravo u Mugradu proširiti vezovi za njih. No nitko ne može dobiti nikakvu suvislu informaciju, ističu. Ovaj tjedan, nakon mjeseci i mjeseci inzistiranja, održan je zbog građana otoka, no, kažu, nisu saznali ništa novo, osim da će se otok pokositi.
'Ne znam ništa o zahtjevu'
Kontaktirali smo predsjednika Mjesnog odbora Krapanj Dalibora Garmu. Kazao nam je kako ne zna ništa o pomicanju granice pomorskog dobra, te je bio iznenađen informacijom da je zahtjev već u javnoj raspravi.
- Nisam uopće upućen u to, i to mi je čudno. Takvi zahtjevi prvo bi trebali ići na mjesni odbor, no mi ne znamo ništa. Što se tiče navezene šute u Mugradu, radi se o europskom projektu koji vodi Grad Šibenik i koji uključuje gradnju dva teniska terena. Šuta je namijenjena za podlogu i bit će poravnata do ljeta, no tereni će se graditi tek iduće godine jer nije osigurano financiranje - kaže nam Garma.
Na pitanje zašto je otok nepokošen i pun smeća, predsjednik MO Krapanj odgovara:
- Zbog lokalnih izbora iz Grada su nas malo ignorirali. Rekao sam im da smo i mi grad. No, zašto se svi ti koji se bune nisu i sami primili posla? Evo, ja sam sam sa svojom kosilicom uređivao tratinu, zašto to i drugi nisu mogli.
Vikendaši ipak upozoravaju:
- Posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo gotovo potpunom izostanku učinkovitog nadzora nad nezakonitim nasipavanjem mora i obale, što je dovelo do ozbiljnih posljedica. Od 1980-ih do danas obalna crta je na mnogim mjestima na otoku Krapnju pomaknuta umjetnim putem, često bez ikakvih dozvola ili sankcija. Struka navodi alarmantne podatke: prema analizi prof. Carevića i suradnika, od 1968. do danas površina nasutog mora uz obalu porasla je za čak 19,6% površine pomorskog dobra.
Sve to, ističu, dovodi do trajnog gubitka dijela morskog prostora i prirodnih plaža, a sve pod krinkom "dohranjivanja" ili uređenja plaža. Podsjetimo, radi se o jednom od najmanjih i najnižem nastanjenom otoku u Jadranu. Kako dalje upozoravaju, ove intervencije nisu u skladu s principom očuvanja pomorskog dobra jer prema Zakonu o pomorskom dobru, nasuto zemljište ostaje pomorsko dobro, bez obzira na zakonitost radova. Pritom, institucije uglavnom nisu djelovale u skladu s tim principom, ili općenito u skladu sa Zakonom.
- Nasipavanje se odvijalo “bez kontrole i valjane dokumentacije” uz potporu mjesnog odbora Krapanj, a nadležne službe ostale su nemoćne ili neaktivne. Posljedica toga je da su mnogi investitori (pa i lokalne vlasti) shvatili kako mogu nekažnjeno nasipavati more za vlastite interese. Štoviše, dosadašnja zakonska rješenja praktički su ohrabrila takvo ponašanje. Uredba o granicama pomorskog dobra gotovo uputila je “javni poziv svima da nelegalno nasipavaju more”, budući da u praksi nema posljedica, rokova ni stvarnog inspekcijskog nadzora. Nezakonito nasut teren na koncu uglavnom biva evidentiran kao pomorsko dobro, bez kazni za počinitelje - treba biti samo dovoljno “hrabar i domišljat” - zaključuju.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
