Novogradnja u Zagrebu i do 8000 eura: Koji dijelovi grada su poželjni, i zašto raste cijena?

Zagreb je zadnjih godina sve popularnije turističko odredište što utječe i na potražnju stanova za dnevni najam u Donjem gradu. Potres je nekada poželjnu lokaciju u gradskoj jezgri učinio nepoželjnom, ali korona je potaknula veću potražnju za stanovima koji pružaju sigurnost. Traže se novi stanovi koji su u blizini parkova i imaju osigurano parkirno mjesto, ali izvan gradske jezgre. 

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine, napominje kako je tržišno stradala cijela jedna lokacija. 

- Ono što je problem grada Zagreba, odnosno Donjega grada je u svakom slučaju taj potres, pa onda de facto nisu samo stradali pojedini stanovi, jer ljudi ne gledaju pojedine stanove, već je stradala cijela lokacija tržišno. Znači ljudi toliko ne segmentiraju zgradu do zgrade, stan do stana, nego zapravo cijelo to područje doživljavaju potresno nesigurnim, što ima neke logike i razloga s obzirom na to da će sljedećih nekoliko godina centar grada biti nekakvo gradilište, pa je puno šute i prašine - rekao je Ranilović za Dnevnik Nove TV.

Cijene novogradnje se kreću od 3000 do 8000 eura po kvadratu ovisno o lokaciji. Gradi se na svakoj adekvatnoj lokaciji u Zagrebu. 

- Što se tiče same Hrvatske, na tržište nekretnina su utjecali zadnjih godinu dana potresi i razvoj turizma. To su nekakve posebnosti koje ima hrvatsko tržište, a definitivno nam na rast cijena nekretnina utječu dva faktora: vanjski – hajdemo reći porast cijena gradnje, porast cijena materijala prilikom proizvodnje novosagrađenih nekretnina - i drugo je što je još uvijek niska kamata, vrlo relativno jeftin novac i niska kamata na stambene kredite - ističe.

Poželjne lokacije su one koje imaju dobro razvijenu infrastrukturu, koje su okružene zelenilom i imaju veliki broj parkirnih mjesta. Dio grada koji se nekada smatrao prestižem danas pada u zaborav.

Stručnjak za nekretnine Filip Matija Čačić kaže da Zagrebu nedostaje 50.000 stanova. 

- Imate kriterij da će netko nešto investirati pa će staviti u promet u najam. Neko vrijeme je bio kriterij kupnje što bolje lokacije za turistički najam u gradu Zagrebu, što zbog pandemije se nije događalo. Životni kriteriji, nekakvi start up stanovi jer psihološka barijera je nekakvih sto do sto dvadeset tisuća eura. Najtraženiji su upravo stanovi od sto do sto dvadeset tisuća eura jednosobni i jedno i po sobni jer to naprosto određuje materijalni status - kaže Ranilović.

Rastu i cijene kvadrata starogradnje, na to su utjecaj imale državne subvencije. Kada se raspiše natječaj za APN potražnja postaje veća i cijene stanova rastu. Ranilović je pričao o dva problema subvencije. Kao prvi problem izdvojio je kreditnu sposobnost, dakle kandidati za APN moraju biti kreditno sposobni, ali je želja bila pomoći onima koji to nisu. Drugi problem predstavlja ročnost. Subvencije su imale rokove, pa su u tom određenom roku zbog potražnje dižu cijene stanova. 

Na budućnost cijena nekretnina u Zagrebu utjecat će kvalitetno provođenje obnove, ali i nastavak razvoja turizma u središtu.