Martens, koji već više od dva desetljeća izvještava o jugoistočnoj Europi za Frankfurter Allgemeine Zeitung, poznat je po svojim dubinskim analizama koje povezuju povijesne događaje s aktualnim zbivanjima
RAZGOVOR S VELIKIM MISLIOCEM
Njemački pisac Michael Martens na Zagreb Book Festivalu: 'Nije povijest samo ta neka prošlost'
Čitanje članka:
3
min
U sklopu Zagreb Book Festivala, njemački novinar i pisac Michael Martens održao je u četvrtak razgovor pod nazivom "Budućnost prošlosti" u Kulturno-informativnom centru (KIC) u Zagrebu. Razgovor je moderirala novinarka Morana Kasapović, uz simultani prijevod Ines Meštrović.
Martens, koji već više od dva desetljeća izvještava o jugoistočnoj Europi za Frankfurter Allgemeine Zeitung, poznat je po svojim dubinskim analizama koje povezuju povijesne događaje s aktualnim zbivanjima. Njegov interes za ovaj dio svijeta proizlazi iz uvjerenja da način na koji društva interpretiraju svoju prošlost značajno oblikuje njihovu sadašnjost i budućnost.
Tijekom razgovora, Martens je istaknuo važnost razumijevanja povijesnog konteksta kako bi se shvatili suvremeni politički i društveni procesi u regiji. Naglasio je da povijest nije samo prošlost, već aktivni element koji oblikuje identitet i političke odluke. Martens je pisao o suočavanju s vlastitom obiteljskom prošlošću. Naime, njegov djed je bio visoko pozicionirani dužnosnik nacističkog režima.
- Prije svega, postavlja se pitanje kako se uopće definira "visoko pozicionirani dužnosnik nacističkog režima". Moj djed nije bio ministar ni general, ali ga je 1938. osobno Hitler imenovao državnim tužiteljem. Taj sam dokument s Hitlerovim originalnim potpisom prvi put vidio tek mnogo godina nakon djedove smrti. Ono što sam znao za njegova života bilo je da je od 1941. do 1943. služio kao časnik u Vrhovnom stožeru Wehrmachta i da je više puta bio pozvan na Hitlerove ručkove, gdje je Hitler znao držati duge monologe. U svojim memoarima djed piše da se više-manje slučajno našao u Hitlerovu stožeru. Prema njegovoj verziji, jedan je visoki general prisustvovao vojno-teorijskom seminaru koji je on organizirao. General je, navodno, bio toliko impresioniran da je nekoliko dana kasnije moj djed dobio mjesto u Hitlerovu stožeru. Barem tako to djed piše. Dok sam bio mlađi, vjerovao sam toj priči. No što sam stariji sve mi je nevjerojatnija. Nitko nije “slučajno” završio u Hitlerovu stožeru - rekao je Martens.
Martensova odluka da piše o jugoistočnoj Europi proizašla je iz njegove fascinacije kompleksnim povijesnim i političkim dinamikama regije. Njegova biografija Ive Andrića, "U požaru svjetova: jedan europski život", rezultat je sedmogodišnjeg istraživanja i odražava njegovu predanost razumijevanju i prenošenju priča koje oblikuju identitet i sudbinu ovog dijela Europe.
Kritički se osvrnuo i na politiku Europske unije prema zemljama zapadnog Balkana, ističući kako je perspektiva članstva za te zemlje gotovo nestala iz fokusa EU, što može imati dugoročne posljedice za stabilnost i razvoj regije.
- Najrealističniji način da se prevlada trenutačna blokada procesa proširenja, po mome mišljenju, jest upravo ideja da se državama zapadnog Balkana ponudi pristup jedinstvenom tržištu - naravno, pod uvjetom da ispune potrebni kriteriji. To bi trebalo uključivati i puni pristup strukturnim fondovima EU-a. Članstvo u jedinstvenom tržištu bez političkog članstva u Uniji model je koji je odabrala Norveška. A ono što je atraktivno za Norvešku trebalo bi biti prihvatljivi model i za zemlje poput Srbije, Kosova ili Sjeverne Makedonije. Još postoje političari u regiji - primjerice u Crnoj Gori - koji odbacuju tu ideju i inzistiraju da je jedino punopravno političko članstvo prihvatljivo za njihove zemlje. No to je nerealno i što to prije priznamo, to bolje. U posljednjim je godinama politika proširenja bila neiskrena s obje strane: kandidatske zemlje deklarativno su se zalagale za reforme, dok su EU i njezine članice odgovarale jednako deklarativnim obećanjima o navodno otvorenoj perspektivi članstva, koja de facto već godinama ne postoji - rekao je Martens.
Michael Martens je napisao dokumentarni roman "U potrazi za junakom - Priča o vojniku koji nije htio ubijati" (2011.), monografiju "Vatra u vatri: Ivo Andrić - jedan europski život" (Naklada Ljevak, 2020.) i "San zvan Jugoslavija - razgovori o Ivi Andriću" (Naklada Ljevak, 2021.).
Zagreb Book Festival održava se od 12. do 16.svibnja 2025. u Kulturno-informativnom centru i knjižari Ljevak, a ovogodišnja tema je "Vrijeme – od sjećanja do vizije". Program Zagreb Book Festivala 2025. sastoji se od dvadesetak književnih događanja na kojima će sudjelovati pedesetak domaćih i stranih književnika. Martin Puchner, Ena Katarina Haler, Eskil Skjeldal, Lea Ypi, Ivica Đikić, Ekelund Torbjorn, Dario Harjaček, Michael Martens, Julijana Matanović, Mario Angel Quinterro, Nina Violić, Žarko Paić, Darko Marčinko, Rajko Grlić, Tomislav Pletenac...
Zagreb Book Festival već deset godina okuplja velike umove i fascinantne ljude – autore, mislioce, umjetnike i znanstvenike koji svijet promatraju iz različitih kutova. Njihove priče, knjige i razmišljanja potiču publiku na razmjenu ideja, dijalog i preispitivanje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
