Mnogi građani predali su zahtjev za inkluzivni dodatak, a preminuli čekajući rješenje. Ministarstvo je nakon toga obustavljalo njihove zahtjeve. Upravni sud nepravomoćno odlučio da to nisu smjeli napraviti...
NAKON ODLUKE SUDA
Nikola i Juraj umrli su čekajući rješenje o inkluzivnom dodatku! Obitelji: 'Stvar je dostojanstva'
Čitanje članka:
4
min
Upravni sud u Zagrebu donio je nepravomoćnu presudu u oglednom sporu vezano uz inkluzivni dodatak, osnovnu novčanu naknadu za osobe s invaliditetom i najtežim kroničnim bolestima. Supruga preminulog, koji je za života uredno podnio zahtjev da mu se isplaćuje taj dodatak, ali ga nažalost nije dočekao, dobila je rješenje po kojem se zahtjev njenog supruga obustavlja. Međutim, ona je na sudu zatražila poništenje rješenja Ministarstva socijalne skrbi.
Tužbu su podnijeli i drugi, na sudu je oko 220 takvih predmeta, među kojima se dio odnosi na slučajeve preminulih podnositelja zahtjeva na inkluzivni dodatak. Sud je bio odlučio da će riješiti jedan, tzv. ogledni predmet, što je sad i učinio, a ostale staviti na čekanje. Kad se ogledni predmet pravomoćno okonča, mogu biti nastavljeni i ostali sporovi, i to ubrzano.
Pokretanje videa...
01:21
Prema ovoj prvoj, nepravomoćnoj presudi, sustav socijalne skrbi mora nastaviti s postupkom donošenja rješenja, bez obzira na smrt.
Kako je ovo bio ogledni predmet vezan za pravo osoba koje su predale zahtjev za dodatak, ali su preminule prije donošenja rješenja, država će morati nastaviti s postupkom za svih njih, procjenjuje se, oko 15 tisuća. Ako se u tom postupku ustanovi da je preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak, država će nasljednicima morati isplatiti iznose dodataka od dana podnošenja zahtjeva do smrti podnositelja.
- Ne radi se ovdje samo o novcu, već o dostojanstvu, ponosu, o ljudima koji, teško bolesni, nisu dočekali ono što im je pripadalo, što su trebali imati kad im je bilo najpotrebnije - kaže za 24sata Jasenka Bastaić iz Zagreba, udovica Nikole Bastaića, koji je sa samo 43 godine u svibnju 2024. preminuo od karcinoma debelog crijeva. Nikola je jedan od, procjenjuje se, 15 tisuća građana Hrvatske koji su preminuli, a da nisu dočekali inkluzivni dodatak. Donošenje rješenja o isplati dodatka općenito još čeka oko 105 tisuća, živih građana. Među petnaest tisuća preminulih koji isplatu svog dodatka nisu dočekali, puno je onkoloških bolesnika.
Inkluzivnim dodatkom su od 1. siječnja 2024.objedinjena, odnosno zamijenjene četiri prijašnje naknade za osobe s invaliditetom: osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja te novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom. Najviši dodatak iznosi 720 eura, za osobe s najtežim oštećenjima zdravlja, sljedeća razina je 480 eura, zatim 430 eura, što je i najčešći iznos inkluzivnog dodatka, najviše korisnika prima taj iznos. Najniži je od 130 do 160 eura mjesečno.
Kako je država dosad uvjeravala obitelji preminulih, a tako i postupala, nakon smrti osobe čiji je zahtjev za dodjelom inkluzivnog tek bio u postupku, pravo se ne može ostvariti retroaktivno jer više nije moguće utvrditi zdravstveno stanje korisnika. Postupak se u slučaju smrti obustavljao.
- Kako je Nikola primao doplatak za pomoć i njegu od 240 eura, kad je donesen Zakon o inkluzivnom dodatku na početku 2024., rečeno nam je da zahtjev za inkluzivni ne trebamo podnositi već će sve ići automatski. Kad je Nikola preminuo u svibnju te godine, na mail su mi odgovorili kako je potrebno postupak obustaviti zbog smrti stranke - prisjeća se Jasenka Bastaić.
- Ali Nikola je bio živ pet mjeseci od donošenja zakona, i imao je pravo dobivati taj novac, 470 eura. Imali smo velike troškove u njegovoj bolesti, zbog bolesti, i taj mu je novac itekako trebao, a nije ga dobio. Duguju mu novac, ali i ispriku - ogorčena je Nikolina udovica.
Sandra Kišur iz Zagreba jedna je pak od onih koji su Upravom sudu predali tužbu.
- Moj otac Juraj imao moždani udar prije 38 godina, i bio je u jako teškome stanju. Zahtjev za njegov inkluzivni dodatak smo podnijeli u veljači 2024., a preminuo je u siječnju prošle godine, ne dočekavši svoj dodatak. Završio je u bolnici, rješenje nije dobio. Jer, rješenje su donijeli, ali ga nisu i napisali od studenog 2024. do njegove smrti u siječnju 2025. S obzirom da je tata zbog teškog stanja imao pravo na najviši iznos dodatka, 720 eura, država mu duguje gotovo šest tisuća eura - kaže ogorčena kći.
Odluka Upravnog suda, zasad nepravomoćna, mijenja dosadašnje tumačenje države prema kojem nasljednici preminulih nemaju pravo na isplatu zaostalih inkluzivnih dodataka ako nisu dobili rješenje o njemu, odnosno ako je zahtjev u proceduri.
To je još jedna pravosudna "packa" za ministra socijalne skrbi Marina Piletića, kojem je drugi, Ustavni sud, prije manje od dva mjeseca srušio i velik dio Zakona o osobnoj asistenciji, smatrajući njegove ključne odredbe diskriminatornima.
- Odluka Upravnog suda kojom je potvrđeno da se postupci za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak ne smiju obustavljati smrću podnositelja zahtjeva razotkriva razmjere nefunkcioniranja sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj. Sud je jasno zauzeo stav da smrt podnositelja zahtjeva ne može biti razlog da se postupak prekine bez donošenja odluke. Iako pravo na inkluzivni dodatak prestaje smrću korisnika, zaostala potraživanja od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti predstavljaju imovinsko pravo koje pripada nasljednicima. Upravo ta razlika, koju sustav godinama ignorira, dovela je do toga da obitelji ostaju bez sredstava koja su njihovim članovima pripadala za života - priopćila je Udruga Sjena za obitelji djece i odraslih s poteškoćama.
- Ključni uzrok ovakvih situacija nalazimo u dugotrajnim i neučinkovitim postupcima vještačenja te općoj sporosti upravnih tijela. Građani su zahtjeve podnosili pravodobno, uredno dostavljali dokumentaciju i odazivali se svim pozivima, dok su rješenja izostajala mjesecima, a često i godinama. Odgovornost za takvo stanje leži na Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te na resornom ministru Marinu Piletiću - poručuju iz Sjene.
Sustav koji je pod njihovom nadležnošću doveo je do toga da se pravo mjeri vremenom čekanja, a ne zakonom, te da smrt korisnika postaje administrativni izlaz iz neriješenih postupaka, zaključuju. Kako dodaju, ako ova odluka postane pravomoćna, potvrđuje obvezu tijela da dovrše započete postupke i isplate zaostatke koji pripadaju nasljednicima.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
